Pregled bibliografske jedinice broj: 1168142
Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento
Navigli adriatici fra le due sponde nel Settecento. Pesaro: Museo della Marineria, 2021 (monografija)
CROSBI ID: 1168142 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Navigli adriatici fra le due sponde
nel Settecento
(Adriatic ships between the two shores in the
eighteenth century)
Autori
Podhraški Čizmek, Zrinka
Ostali urednici
De Nicolò, Maria Lucia
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Museo della Marineria
Grad
Pesaro
Godina
2021
Stranica
144
ISBN
9788899249427
Ključne riječi
velieri ; terminologia ; Adriatico ; Settecento ; navigazione ; commercio ; trabaccolo ; nava/vascello ; tartana ; pielego ; polacca ; marciliana ; feluca ; barca ; fregatone ; checcia ; brazzera
(sailers ; terminology ; Adriatic ; 18th c. ; navigation ; trade ; trabaccolo ; nava/ vessel ; tartane ; pielego ; polacre ; marciliana ; felucca ; barca ; frigatoon ; ketch ; brazzera)
Sažetak
Nella rassegna vengono presentati tutti i tipi ed elementi distintivi dei navigli menzionati nei primi tre volumi dei Regesti marittimi croati (RMC I-III) che comprendono circa 16.000 documenti riguardanti, tra l’altro, i velieri in uso nell’Adriatico durante il Settecento. Lo studio espone 18.536 menzioni di bastimenti classificati in 79 termini diversi messi a confronto rispetto l’etimologia e caratteristiche peculiari di ogni natante (quali stazza, attrezzatura velica, uso e quant’altro). L’analisi dimostra che i piccoli paroni preferivano velieri più piccoli, dalla portata fra le 20 e 300 t, essendo più veloci e manovrabili con buone capacità di navigazione. Si trattava innanzitutto del trabaccolo con il 14, 55% di presenza nei documenti, poi della tartana (11, 49%), del pielego (8, 06%), della polacca (6, 23%), della marciliana (6, 18%), della feluca (5, 10%), della barca (4, 86%), della checcia (2, 21%) e della brazzera (2, 01%). I velieri minori, ovvero piccoli e medi, di portata inferiore alle 300 t, rappresentavano perfino il 70, 82% di tutti i bastimenti nominati, mentre i velieri maggiori, di portata superiore alle 310 t, fra cui le grandi navi/nave ovvero vascelli (15, 33%) ed i fregatoni (4, 36%) avevano mantenuto il 20, 65% del traffico marittimo, soprattutto verso le Isole Ionie ed altri porti mediterranei. Tramite l’analisi comparata delle loro caratteristiche e peculiarità è stato dimostrato che fra i porti delle coste orientali e occidentali dell’Adriatico nel Settecento vi era un intenso commercio quotidiano e che tale traffico era caratterizzato da un forte dinamismo del piccolo e medio ceto imprenditoriale che è riuscito ad imporsi sia nel commercio marittimo che nella costruzione navale che ha interessato ambo le coste adriatiche.
Izvorni jezik
Ita
Znanstvena područja
Brodogradnja, Tehnologija prometa i transport, Povijest, Povijest umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Napomena
Sažetak - Jadranski brodovi između dviju obala u
osamnaestom stoljeću
Ovaj povijesno-ikonografski pregled prikazuje sve
vrste i glavne karakteristike brodova koji se
spominju u prva tri sveska Hrvatskih pomorskih
regesta. RMC I–III obuhvaćaju oko 16.000
dokumenata koji se, između ostaloga, odnose na
jedrenjake koji su plovili Jadranom i Mediteranom
u XVIII. stoljeću. Studija prikazuje 18.536
spomena plovila klasificiranih u 79 različitih
naziva koji se uspoređuju s obzirom na njihovu
etimologiju i razna obilježja poput nosivosti,
jedrilja i namjene. Analiza pokazuje kako su
vlasnici brodova radije koristili manje brodove
(nosivosti do 300 tona), dobrih maritimnih
svojstava, a čiji je brz utovar i istovar išao u
prilog ubrzanu ritmu toga stoljeća. Brod koji se
najčešće spominje jest trabakul sa svega 14,55%
prisutnosti u dokumentima, zatim tartana (11,49%),
pelig (8,06%), pulaka (6,23%), marsilijana
(6,18%), filjuga (5,10%), barca (4,86%), keč
(2,21%) i bracera (2,01%). Čak 70,82% sveukupno
navedenih brodova odnosilo se na plovila srednje i
manje nosivosti (do 300 t), dok se 20,65%
sveukupnoga prometa, izvanjadranskog,
mediteranskog (prema Jonskim otocima i dalje) te
prema sjevernim morima, odnosio na brodove veće
nosivosti (iznad 310 tona) među kojima su nave i
vašeli (15,33%) te fregaduni (4,36%).
Komparativnom analizom njihovih karakteristika i
posebnosti pokazano je da je između luka istočne i
zapadne obale Jadrana u osamnaestom stoljeću
postojala intenzivna dnevna trgovina čija je
glavna značajka bila nevjerojatna dinamičnost
maloga i srednjeg poduzetništva koje se uspjelo
etablirati kako u pomorskoj trgovini, tako i u
brodogradnji, ostavivši golem utjecaj na obje
jadranske obale.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Zrinka Podhraški Čizmek
(autor)