Naslov
Prilog poznavanju kasnoantičke topografije Kaštelanske zagore: starokršćanska spolija iz sela Bogdanovići
(Contribution to the study of Late Roman topography of the Kaštela hinterland: Early Christian spolium from the village of Bogdanovici)

Autori
Baraka Perica, Josipa

Izvornik
Kaštelanski zbornik (0353-3212) 14 (2021); 67-76

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Kaštela, Zagora, starokršcanska spolija, kasna antika, antika, Bogdanovići
(Kaštela, Dalmatian hinterland, Early Christian spolium, Late Roman time, Antiquity, Bogdanovici)

Sažetak
Na prostoru sela Bogdanovići (nekada Sratok, povijesno Stratogo) nalazi se crkva sv. Nikole Putnika u čiji zid je kao spolija ugrađen starokršćanski stupić koji je vjerojatno pripadao prozoru starokršćanske crkve. Ovaj je nalaz od velikog značenja za poznavanje kasne antike na području Kaštelanske zagore, te svakako može biti indikator starokršćanske crkve čije bi eventualno postojanje u 6. stoljeću na mjestu današnje crkve sv. Nikole Putnika ipak mogla potvrditi samo arheološka istraživanja. Arheološka slika prostora Kaštelanske zagore slabo je poznata, osobito kasnoantički i starokršćanski horizont. Sustavnih rekognosciranja na ovom području nije bilo, a arheološka iskopavanja su malobrojna. Među iznimno vrijedne antičke nalaze svakako spadaju međaši Publija Kornelija Dolabele uklesani u prirodnu stijenu. Ostatke rimskodobnog zdanja i nalaz urne potvrđeni su u Bristivici. Mogući rimski nalazi spominju se i u Lećevici i Ljubitovici. U literaturi se spominje i lokalitet kod Stare lokve u Gornjoj Blizni nedaleko crkve sv. Marije i župnog groblja. Arheološka istraživanja provedena upravo oko spomenute crkve sv. Marije u Blizni kojoj je time dokazano njeno predromaničko porijeklo. Crkva je po svemu sudeći nastala na antičkom lokalitetu smještenom u kraškom polju. O mogućnosti da je nastala iznad starokršćanske crkve za sada postoje samo pretpostavke. Pokraj crkve je pronađen poklopac antičkog sarkofaga, a pronađen je i starokršćanski pilastar s urezanim križem. U literaturi je pred crkvom spomenuta i kasnoantička grobnica na svod. Naime, područje Kaštelanske zagore je prostor izrazitog krša koji nema trajnih vodenih tokova. Karakteriziraju ga niže uzvisine i polja među njima. Polja se pružaju u smjeru istok – zapad i uz njih su se razvila sva naselja. Ta polja su, uz krševite predjele pod šumom i makijom koji su pogodni za ekstenzivno stočarstvo, osnova prirodnih resursa cijelog kraja. Istraživanja u Blizni su potvrdila da crkva ili položaj crkvene građevine ima dugi sakralni kontinuitet: iz predromanike sigurno, iz kasne antike vjerojatno (s time da je crkva sigurno nastala na području nekog većeg antičkog zdanja). Možda se nešto slično može pretpostaviti i za selo Bogdanovići koje je spomenuto već u 13. stoljeću i vjerojatno je već tada imalo crkvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA