Naslov
Učinkovitost gradova Republike Hrvatske prema normama ISO 37120, ISO 37122 i dimenzijama pametnih gradova
(A Study of the Efficiency of Cities in the Republic of Croatia in Accordance with ISO 37120 and ISO 37122 Standards and the Dimensions of Smart Cities)

Autori
Babić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet u rijeci

Mjesto
RIJEKA

Datum
02.11

Godina
2021

Stranica
262

Mentor
Dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović

Neposredni voditelj
Izv. prof. dr. sc. Jelena Jardas Antonić

Ključne riječi
pametni grad, rangiranje, učinkovitost, analiza omeđivanja podataka (AOMP), metoda jednakog ponderiranja
(smart city, dimension, ranking, efficiency, Data Envelopment Analysis (DEA), the equal weighting method)

Sažetak
Rangiranje gradova postalo je središnji instrument za procjenu atraktivnosti urbanih regija kojim se gradovi ocjenjuju i rangiraju prema različitim ekonomskim, društvenim i ekološkim karakteristikama. Kao temelj za izradu modela za procjenu učinkovitosti pametnih gradova Republike Hrvatske u kontekstu pametnih urbanih cjelina u doktorskom je radu korišteno 38 pokazatelja opisanih u normi ISO 37120 - pokazatelji za gradske usluge i kvalitetu života, normi ISO 37122 - održivi gradovi i zajednice, pokazatelji za pametne gradove te dodatni pokazatelji koji su raspoređeni u šest dimenzija pametnog grada, a to su: pametna ekonomija, pametno upravljanje, pametni građani, pametno okruženje, pametno življenje i pametna mobilnost (Giffinger i suradnici, 2007). U kreiranju modela za procjenu učinkovitosti pametnih hrvatskih gradova provedene su tri separatne analize. U prvome se dijelu rangira 127 hrvatskih gradova prema 38 pokazatelja navedenih normi, prema šest dimenzija pametnog grada, primjenom metodologije jednakih pondera, a rezultat je indeks pametnih hrvatskih gradova koji je konstruiran kao prosjek svih pokazatelja pojedine dimenzije i koji predstavlja temelj za rangiranje pametnih hrvatskih gradova. Ova je metodologija omogućila učinkovitu usporedbu između svih dimenzija i svih gradova, što dokazuje da je primjenjiva za sve gradove u zemlji bez obzira na veličinu. U drugome dijelu provodi se analiza učinkovitosti, odnosno rangiranje gradova pomoću analize omeđivanja podataka (AOMP) u kojoj određivanje pondera proizlazi iz samih podataka, odnosno identificiraju se i kvantificiraju čimbenici relativne učinkovitosti 127 hrvatskih gradova kako bi se otkrili i otklonili izvori neučinkovitosti u gradovima koji su ocijenjeni relativno neučinkovitima, prema uzornim gradovima. Ulaze su predstavljali indeksi šest dimenzija pametnih gradova, a izlaz predstavlja indeks razvijenosti svakog grada. U trećemu dijelu, kako bi se utvrdila stabilnost ranga, pristupilo se usporednoj analizi rezultata ranga navedenih dviju metodologija te je utvrđeno da su najbolje rangirani gradovi Dubrovnik, Rijeka, Pazin, Split, Korčula, a najlošije gradovi Kutina, Glina, Komiža, Bakar, Petrinja i Skradin. U posljednjem dijelu disertacije uslijedila je interpretacija i grafička vizualizacija rezultata putem programa za poslovnu inteligenciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA