Pregled bibliografske jedinice broj: 1167802
Splitske kazališne devedesete u ogledalu kritike Anatolija Kudrjavceva
Splitske kazališne devedesete u ogledalu kritike Anatolija Kudrjavceva // Krležini dani u Osijeku 2020. / Petranović, Martina (ur.).
Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021. str. 204-217 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1167802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Splitske kazališne devedesete u ogledalu kritike
Anatolija Kudrjavceva
(Split theatre nineties in the mirror of Anatolij
Kudrjavcev's criticism)
Autori
Bošković, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2020.
/ Petranović, Martina - Zagreb : Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021, 204-217
ISBN
978-953-347-430-4
Skup
Krležini dani u Osijeku: Devedesete u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 28.04.2021. - 30.04.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Anatolij Kudrjavcev, Kritički interventi, estetski kriteriji, splitsko kazalište, kazališne devedesete, pamtljive predstave
(Anatolij Kudrjavcev ; critical interventions ; aestetic criteria ; Split Theatar ; theatrical nineties...r)
Sažetak
U više od četrdeset godina ustrajnog rada Anatolij Kudrjavcev je obilježio drugu polovicu kazališnog, splitskog i hrvatskog, dvadesetog stoljeća. Bilo da je riječ o škrtoj bilješci ili sustavnoj kritici, zapisu ili interventu, teško je pronaći događaj, ime ili kazališnu predstavu o kojoj nije ostavio svoj trag. Dosljedno promičući estetske kriterije, znakovito je pridonosio emancipaciji kazališta i njegovu odmaku od samodostatne kampanilističke sredine i izrastanju, barem u jednom trenutku, u najuvažavaniju središnju nacionalnu kazališnu instituciju. Iako je u navedenom vremenu (splitsko) kazalište i kazališno djelovanje bilo povezano s mnoštvom poteškoća, od prostornih do financijskih i kadrovskih, umjetnost kazališta uvijek je bila u prvom planu njegovih intervencija. „Kazalištu za široku potrošnju“, na što se nerijetko svodio splitski kazališni život, suprotstavljao je estetska mjerila, posebno se obračunavajući s iskliznućima i posrtajima koji su u pitanje dovodili samu ulogu kazališta. Odmjerenim riječima stoga je popratio u početku jedva vidljive, a poslije i sve zrelije i pamtljivije proplamsaje umjetnosti na splitskoj pozornici, poglavito zapažene i velike glumačke uloge i redateljska postignuća i iskorake. Iz Kudrjavcevljevih kritičkih zapisa i osvrta može se pratiti doprinos pojedinih (domaćih) glumaca koji su splitsku pozornicu pretvarali u mjesto događanja prave umjetnosti. Podjednako, njegove ocjene pojedinih predstava konstituiraju i svojevrsni kanon kazališne prakse i mogući su orijentiri u razumijevanju onoga što se na splitskoj, ali i hrvatskoj pozornici, događalo devedesetih godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost