Naslov
Korona ekonomika: Pet jahača apokalipse, autori Velimir Šonje i Kristijan Kotarski
(Korona ekonomika: Pet jahača apokalipse, authors Velimir Šonje and Kristijan Kotarski)

Autori
Bejaković, Predrag

Izvornik
Revija za socijalnu politiku (1330-2965) 28 (2021), 3; 434-438

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo

Ključne riječi
COVID-19 ; Hrvatska ; gospodarski razvoj ; pandemija
(COVID-19 ; Croatia ; economic development ; pandemic)

Sažetak
Razmjerno brzo uslijed velikog broja zaraženih i preminulih uslijed pandemije COVID-19, spoznato je kako se radi o izvanrednoj situaciji za javno zdravstvo od međunarodne važnosti, koja itekako ima utjecaj na društvo i socijalnu politiku. Mnogobrojne zemlje širom svijetu, provode raznovrsne mjere kako bi se zaustavilo širenje virusa. To neminovno utječe na brojna ograničenja u velikom dijelu društva i ima vrlo nepovoljne gospodarske posljedice. Stanje je utoliko složenije i zahtjevnije što ustvari i godinu dana nakon izbijanja pandemije, još uvijek nisu poznate sve odrednice njezinog nastanka te kako odrediti i provoditi mjere koje trebaju spasiti ljudske živote, ali i u što većoj mjeri očuvati gospodarstvo. O složenosti ovog odnosa izuzetno zanimljivu knjigu pripremili su Velimir Šonje i Kristijan Kotarski koju je 2020. objavila Arhivanalitika iz Zagreba. U cjelini, autori vrlo argumentirano i jasno iznose ekonomske i zdravstvene troškove zatvaranja (lockdowna) koji se također možda mogu mjeriti i gubitkom ljudskih života. U ocjeni mjera za ublažavanje krize, hrvatska vlada je usvojila program pomoći gospodarskim subjektima koji je usprkos brojnim kritikama u značajnoj mjeri pomogao gospodarstvu. Istina, time je zaustavljeno nužno restrukturiranje gospodarstva jer su u poslovanju ostale i tvrtke koje bi inače prestale poslovati. Najveća zamjerka provedenim mjerama odnosi se na njihovu kratkoročnost, što je u najvećoj mjeri posljedica ograničenog fiskalnog kapaciteta, odnosno, nemogućnost dugotrajnog povećanja javnih rashoda. Autori smatraju kako Hrvatska prije krize nije posvetila dovoljnu pozornost fiskalnoj prilagodbi kako bi izgradila potreban fiskalni kapacitet, a pandemija je samo bolno razotkrila naše slabosti, te se zemlja našla u ozbiljnom fiskalnom škripcu. Vrijeme će pokazati hoće li nas kriza prisiliti na potrebne reforme, u prvom redu provedbi potrebnog teritorijalnog preustroja, smanjivanju broja zaposlenih u javnom sektoru, iskorjenjivanju korupcije i općenito povećanju učinkovitosti i konkurentnosti gospodarstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA