Naslov
Solinska glagoljska baština
(Glagolitic heritage of Solin)

Autori
Šimić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup - Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji. Knjižica sažetaka / - , 2021, 61-61

Skup
Međunarodni znanstveni skup Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.10.2021. - 23.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Solin, Hrvatska, glagoljaštvo, pismenost, književnost
(Solin, Croatia, Glagolitism, literacy, literature)

Sažetak
Cjelokupna kulturna povijest Solina, a tako i povijest solinske pisane kulture, ponajprije je obilježena antičkim i ranosrednjovjekovnim hrvatskim razdobljem te posljedično i latinskom pismenošću kao dominantnom nositeljicom kulture riječi obaju razdoblja na srednjodalmatinskom prostoru. Latinski su jezik i latinica kulturne stečevine mediteranskoga zapada. No povijest je hrvatske kulture riječi obilježena i onim što se začelo na istočnijem Mediteranu, u srcu bizantskoga svijeta, gdje su rođeni i stasali prosvjetitelji slavenskih naroda, sveta grčka braća Konstantin Filozof (Ćiril) i Metod, koji su oblikovali prvo slavensko pismo, glagoljicu, i prvi slavenski književni jezik, starocrkvenoslavenski. Glagoljaštvo, kao hrvatski odvjetak ćirilometodske baštine, jedinstvena je kulturna pojava koja je u sebi povezala mediteranski istok i zapad. Premda Solin nije mjesto koji bi se na prvu okarakteriziralo kao glagoljaško, barem ne u usporedbi s Rijekom, Zadrom ili Senjom, u određenom se smislu može govoriti o solinskoj glagoljaškoj baštini. U ovom će se radu predstaviti neki od vidova te baštine s ciljem da se pokaže kako ona pridonosi statusu Solina kao jednoga od najistaknutijih središta hrvatske društvene, crkvene i kulturne povijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA