Naslov
Paradoks kolektivnog pamćenja u postkonfliktnim društvim
(Paradox of Collective Memory in Postconflict Societies)

Autori
Barbarić, Dražen ; Penava, Mate ; Galić, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskoga istoka

Urednik/ci
Brekalo, Mlljenko

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru ; Ogranak Matice hrvatske u Osijeku

Grad
Zagreb

Godina
2017

Raspon stranica
221-245

ISBN
978-953-7964-54-2

Ključne riječi
kolektivno pamćenje ; pomirenje ; kulturalno nasilje ; postkonfliktna društva ; figure pamćenja ; nacionalni identiteti
(collective memory ; conciliation ; cultural violence ; postconflict societies ; figures of memory ; national identities)

Sažetak
Svrha ovoga rada je propitivanje odnosa između kolektivnoga pamćenja i procesa pomirenja, odnosno ukazivanje na problematičnu strukturu kolektivnih pamćenja koji onemogućavaju efikasnu provedbu pomirenja. Iščitavanje empirijskih istraživanja spremnosti građana na otpočinjanje potonjega često može u potpunosti zanemariti činjenicu da su kolektivna sjećanja nacionalnih zajednica koje su bile u međusobnom sukobu u logičkom odnosu nesumjerljivosti i isključivosti. Zbog toga se javlja svojevrsni paradoks, ukoliko u ime pomirenja zanemarite određene aspekte pojedinih kolektivnih sjećanja automatski se vrši kulturalno, a nerijetko i strukturno, nasilje nad zajednicom koja to sjećanje baštini jer se kolektivno pamćenje ugrađuje u sami temelj nacionalnih identiteta. S druge strane, nepropitivanje tih pamćenja i njihova petrifikacija postaju nepremostiva prepreka u rješavanju agonije postkonfliktnih društava, tj. prevladavanju povijesnih trauma i izgradnji pomirenoga društva. Što se tiče strukture rada, u prvom dijelu bit će objašnjen koncept kolektivnoga pamćenja, ključni elementi od kojih se sastoji, mehanizmi pomoću kojih se konstruira, te funkcije koje obavlja. Nakon toga će biti riječi o korelaciji kolektivnoga pamćenja i nacionalnih identiteta, s posebnim naglaskom na procese kanonizacije, institucionalizacije i ritualizacije pomoću kojih se pamćenje materijalizira u određenoj zajednici. Treći dio rada je posvećen elaboraciji ključne teze da je kolektivno pamćenje u paradoksalnom položaju postalo najveća prepreka procesu pomirenja u postkonfliktnim društvima. Naposljetku će biti prikazan dio strukture kolektivnog pamćenja koji je posebno problematičan i koji producira spomenuti paradoks. Konkretno se radi o dva procesa: stereotipizaciji Drugoga/ih, te zaboravljanju i poricanju, i o dvije figure sjećanja: herojima i statusu žrtve.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA