Naslov
Plenumska demokracija: lažna prijetnja predstavničkoj demokraciji
(Plenum Democracy: A False Threat to Representative Democracy)

Autori
Kolar, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet političkih znanosti / Odsjek za političku i socijalnu teoriju

Mjesto
Zagreb

Datum
18.09

Godina
2018

Stranica
43

Mentor
Kursar, Tonči

Ključne riječi
plenumska demokracija ; plenum ; neposredna demokracija ; predstavnička demokracija ; parlamentarizam ; savjetska demokracija ; horizontalizam ; radikalizam
(plenum democracy ; plenum ; direct democracy ; representative democracy ; parliamentarism ; council democracy ; horizontalizm ; radicalism)

Sažetak
Plenumska demokracija nastaje u opreci spram predstavničke demokracije i prethodnih organizacijskih strategija prevladavanja režima parlamentarne demokracije i građanskog (kapitalističkog) poretka. U činu prisvajanja prostora i njegovog brisanja od ikakvog meta- političkog utemeljenja, plenumski model demokracije nastoji izgraditi novo meta-političko utemljenje i uspostaviti nov način neposrednog političkog odlučivanja gdje su svi ljudi dobrodošli koji su voljni participirati u procesu kreiranja i donošenja odluka. Te fundamentlne karakteristike plenumskog načina odlučivanja čini tu vrst demokracije vrlo dinamičnom formom i istovremeno nesubverzivnom spram postojećih vladajućih društvenih i političkih odnosa. Usporedbom plenumske sa modelom savjetske demokracije, kao također demokratske vladavine sačinjene odzodo i prijetnje vlasti parlamentarizma, razlučuju se sličnosti i razlike između ta dva modela i podvlači idejna srodnost savjetske kao preteče plenumskoj demokraciji. Kroz svjetske primjere (Horizontalidad u Argentini 2001., proljetna blokada Filozofskog fakulteta u Hrvatskoj 2009., prisvajanje parka Zuccotti i pokret Occupy Wall Street u Sjedinjenim Državama 2011., španjolski masovni pokret Indignados 2011.-2015. te kantonalni plenumi u Bosni i Hercegovini u vrijeme velikih socijalnih nemira 2014. godine) prikazuju se (ne)mogućnosti političkog djelovanja plenuma na ostvarivanju subverzivnih namjera teorije demokracije plenuma, ukazivanjem ponajviše na plenumsku sveobuhvatnost u strukturnom poimanju vlastitog demosa. U zaključku se sažima kritika plenumske demokracije te naglašava nužnost usvajanja strategije klasnog i političkog diferenciranja budućih političkih aktera između onih koji u vlastitim političkim ciljevima sadrže radikalno-prevratničke ili revolucionarne namjere i onih koji zapravo žele unijeti korekcije u postojeći građanski (kapitalistički) sistem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA