Naslov
Teškoće s pamćenjem nakon COVID-19
(Memory difficulties after COVID-19)

Autori
Galić, Slavka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa: međunarodni psihologijski znanstveni skup - knjiga sažetaka / Mikac, Una ; Mehunić, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021, 73-73

Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
teškoće s pamćenjem ; COVID-19 ; cerebralna disfunkcija
(memory difficulties ; COVID-19 ; cerebral disfunction)

Sažetak
Među nizom simptoma na koje se žale neke osobe koje su preboljele COVID-19, a koji se odnose na različite tjelesne sustave i psihološko funkcioniranje, značajno mjesto zauzimaju teškoće s koncentracijom i pamćenjem. Cilj ovog rada je prikazati istraživanja s ovog područja te neke slučajeve iz prakse za ilustraciju heterogenosti u manifestacijama i tijeku ovih teškoća. Pritužbe se odnose na zaboravljanje imena, nemogućnost upamćivanja novih sadržaja, propuste u prospektivnom i retrospektivnom pamćenju, a u malog broja osoba opažaju se i konfabulacije i perseveracija. U određenog broja osoba ove su teškoće praćene drugim kognitivnim, emocionalnim, ponašajnim i tjelesnim teškoćama dok su u drugih rijetki popratni simptomi. Neka istraživanja pokazuju da teškoće s pamćenjem nisu povezane s težinom kliničke slike tijekom akutne faze infekcije, komorbiditetom ni s načinom liječenja. U određenog broja osoba događa se spontani oporavak pamćenja dok u nekih osoba problemi postoje i mjesecima nakon infekcije. Manifestacije deficita pamćenja nakon COVID-a-19 snažno upućuju na cerebralnu disfunkciju. U literaturi su dostupni prikazi rijetkih slučajeva u kojih su tijekom akutne faze bolesti dokazane upalne promjene mozga (kroz prisutnost virusa u likvoru), a rezultati nekoliko istraživanja upućuju na povišenu učestalost cerebrovaskularnih inzulta u osoba koje su preboljele COVID-19 što onda objašnjava i deficite različitih kognitivnih funkcija. Opisani su i nespecifična encefalopatija, te demijelinizacijske promjene koje mogu za posljedicu imati kognitivne deficite. U kliničkoj su praksi, međutim, opaženi slučajevi u kojih su prisutni deficiti pamćenja (a u nekih i drugih kognitivnih funkcija) unatoč urednom nalazu slikovnih prikaza mozga. Uz sve nepoznanice vezane uz posljedice COVID-19 na kognitivno funkcioniranje (kao, uostalom, i na emocije i ponašanje), jasno je da je u kliničkoj praksi neophodna pažljiva neuropsihologijska procjena koja uključuje kognitivne i izvršne funkcije, emocije i ličnost, a ovo je područje veliki izazov i za istraživače.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA