Naslov
Roditeljski nadzor kao zaštitni faktor kod utjecaja pretjeranog korištenja interneta na socio-emocionalni razvoj djece
(Parental supervision as a protective factor in the influence of excessive Internet use on the socio- emotional development of children)

Autori
Velki, Tena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Coping with Crisis – Pathways Towards Resilience: Book of abstracts / Pačič-Turk, Ljiljana ; Žutić, Maja - Zagreb : Odjel za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 2021, 44-44

ISBN
978-953-8014-62-8

Skup
3. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2021. - 11.12.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
korištenje interneta ; socio-emocionalni razvoj ; roditeljski nadzor ; osnovnoškolska dob
(internet use ; socio-emotional development ; parental supervision ; elementary school children)

Sažetak
Napretkom modernih tehnologija, a posebice pametnih mobitela i dostupnosti besplatnog interneta, djeca su postala svakodnevno korisnici virtualnog svijeta. Postavlja se pitanje koliko danas sve prisutna digitalizacija zaista utječe na socio-emocionalni razvoj djece te kakva je uloga roditelja u tom digitalnom svijetu. Cilj je istraživanja provjeriti koliko često roditelji nadgledaju korištenje interneta djece te provjeriti moderatorski efekt roditeljskog nadzora na povezanost učestalosti korištenje interneta s različitim aspektima socio-emocionalnog razvoja (verbalno, tjelesno i elektroničko nasilje, impulzivnost, afektivna empatija, broj prijatelja i vršnjačka prihvaćenost). U istraživanju je sudjelovalo 880 učenika od petog do osmog razreda (52 % djevojčica) prosječne dobi M = 12, 8 (SD = 1, 15). Podaci o vršnjačkom nasilju prikupljeni su samoprocjenama i procjenama vršnjaka (za sve tri vrste nasilja, verbalno, tjelesno i elektroničko) dok su podaci za impulzivnost, afektivnu empatiju i učestalosti korištenja interneta prikupljeni samoprocjenama. Učenici su dali još podatke o broju najboljih prijatelja, osjećaju prihvaćenosti i učestalosti roditeljskog nadzora prilikom korištenja interneta. Rezultati su pokazali kako 43% djece koristi internet više od 5 sati tjedno (ne računajući vikend). Tijekom korištenja interneta djeca su najčešće sama (59, 3 %), 27, 7 % zajedno s vršnjacima pregledava internet, dok ih 13 % koristi internet pod nadzorom roditelja (n = 112). Dobivene su značajne pozitivne povezanosti učestalosti korištenja interneta sa svim vrstama vršnjačkog nasilja, impulzivnošću, ali i s brojem prijatelja i vršnjačkom prihvaćenošću. Također je dobivena i značajna negativna povezanost između učestalosti korištenja interneta i afektivne empatije. Roditeljski nadzor imao je značajnu moderatorsku ulogu samo između učestalosti korištenja interneta i tjelesnog i elektroničkog nasilja, gdje pod roditeljskim nadzorom dolazi do smanjenja povezanosti. Za povezanost učestalosti korištenja interneta i ostalih socio-emocionalnih aspekata razvoja roditeljski nadzor nije se pokazao relevantnim. Postavlja se pitanje je li samo nadzor roditelja dovoljan da spriječi negativan utjecaj interneta i koliko je pozitivan utjecaj interneta (na socijalni razvoj) zaista pozitivan, a koliko on predstavlja bijeg iz stvarnog u virtualni svijet?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA