Pregled bibliografske jedinice broj: 1165138
Politički i vojni odnosi na području sjeverne Hercegovine od 1992. do 1994. godine
Politički i vojni odnosi na području sjeverne Hercegovine od 1992. do 1994. godine, 2021., doktorska disertacija, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
CROSBI ID: 1165138 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politički i vojni odnosi na području sjeverne
Hercegovine od 1992. do 1994. godine
(Political and military relations in the area of
northern Herzegovina from 1992 to 1994.)
Autori
Beljo, Mijo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet hrvatskih studija
Mjesto
Zagreb
Datum
30.06
Godina
2021
Stranica
479
Mentor
Lučić, Ivica
Ključne riječi
Armija BiH, HVO, Prozor, Jablanica, Konjic, BiH, Hrvati, Muslimani
(The Army of BiH, HVO, Prozor, Jablanica, Konjic, BiH, Croats, Muslims)
Sažetak
Prostor sjeverne Hercegovine pod kojim se smatra općinsko područje Prozora, Jablanice i Konjica u razdoblju Domovinskog rata u BiH predstavljao je područje na kojemu su tijekom 1993. i početkom 1994. vođeni teški ratni sukobi između hrvatske i muslimanske strane. Ti sukobi svoje uvodne predispozicije razvili su još tijekom 1992. u razdoblju kada je opći naglasak međunacionalnih odnosa na navedenom području bio usmjeren na pružanje otpora djelovanju JNA i srpskog stanovništva u BiH. Različita stajališta, nesporazumi te nemogućnost postizanja dogovora o zajedničkoj obrani spram Vojske Republike Srpske (VRS) dovela je u listopadu 1992. do prvog otvorenog sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i muslimanske Armije Republike Bosne i Hercegovine (Armija BiH) u Prozoru. U tom je sukobu HVO naposljetku vojno porazio te potisnuo Armiju BiH s područja grada Prozora. Takav slijed događaja imao je s druge strane relativno negativnog utjecaja na postojeće hrvatsko - muslimanske odnose u susjednim općinama Jablanice i Konjica. Na području tih nacionalno heterogenih općina, kao i u Prozoru, egzistirali su slični međunacionalni problemi i odnosi između Armije BiH i HVO-a koji su bili uzrokovani različitim političkim stajalištima hrvatskog i muslimanskog rukovodstva na razni BiH. Unatoč takvim problemima, na području tih dviju općina tijekom 1992. nije došlo do otvorenog sukoba poput onog u Prozoru. Višemjesečni pregovori lokalnih hrvatskih i muslimanskih predstavnika oko smanjivanja napetosti do kojih je došlo potkraj 1992. i u prvim mjesecima 1993. na kraju nisu bili prihvaćeni od muslimanske strane. Nedugo nakon, od muslimanskog političkog rukovodstva inicirane, nelegalne smjene vlastitih lokalnih političkih struktura u Konjicu i Jablanici, u prvoj polovici travnja 1993. muslimanska strana je planski napala HVO i hrvatsko stanovništvo u Konjicu i Jablanici. Na taj način pokrenut je slijed teških otvorenih sukoba između Armije BiH i HVO-a koji su potrajali do kraja 1993. godine. Napadi Armije BiH na postrojbe HVO-a bili su praćeni većim stradanjima, kao i masovnim progonima te zatvaranjima hrvatskog stanovništva. U svakoj od triju predmetnih općina muslimanska strana je do kraja 1993. putem organiziranih vojnih operacija Armije BiH i MUP-a BiH počinila masovne zločine nad civilima i vojnicima HVO-a. Odgovor HVO-a na navedene napade sveo se na poduzimanje manjih ili većih protunapada u cilju zaustavljanja daljnjih napredovanja Armije BiH. Shodno tome, nakon višemjesečnih uglavnom obrambenih aktivnosti, u zadnjim mjesecima 1993. i početkom 1994. HVO je s područja općinskog područja Prozora proveo dvije relativno neuspješne napadne operacije s ciljem deblokade vlastitih snaga na području središnje Bosne. Tom prilikom zabilježeni pomaci nisu bili usporedivi s vojnim uspjesima Armije BiH na području Jablanice i Konjice koja je taj prostor gotovo u potpunosti stavila pod svoj nadzor.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Sigurnosne i obrambene znanosti, Povijest, Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće