Pregled bibliografske jedinice broj: 1165131
Virtualnost kao praznina: ljudska priroda između Istoka i Zapada
Virtualnost kao praznina: ljudska priroda između Istoka i Zapada // 29. Dani Frane Petrića = 29th Days Of Frane Petrić = 29. Frane-Petrić-Tage - 29. Giorni di Francesco Patrizi
Cres, Hrvatska, 2021. str. 127-128 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1165131 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Virtualnost kao praznina: ljudska priroda između Istoka i Zapada
(Virtuality as Emptiness: Human Nature Between the East and the West)
Autori
Šuran, Fulvio
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
29. Dani Frane Petrića = 29th Days Of Frane Petrić = 29. Frane-Petrić-Tage - 29. Giorni di Francesco Patrizi
/ - , 2021, 127-128
Skup
29. Dani Frane Petrića = 29th Days Of Frane Petrić = 29. Frane-Petrić-Tage - 29. Giorni di Francesco Patrizi
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 26.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
virtualnost ; praznina ; stvarnost ; bitak ; ne-bitak ; um ; tijelo ; zapad ; istok
(virtuality ; emptiness ; reality ; being ; non-being ; mind ; body ; West ; East)
Sažetak
Početna pretpostavka ovog (meditativnog) istraživanja jest činjenica da ljudski svijet postojanje započinje kao virtualna realnost koju čovjek stvara organizirajući osjetilne podatke unutar opažajne aktivnosti, koje naknadno razvrstava i strukturira posredstvom jezika. Polazeći od ove pretpostavke, može se ukratko reći da je zapadnjačka misao kročila u svijet utemeljenog na logos, koji se danas poklapa sa realitetom svijeta, odnosno taj je pojam identificiran sa svijetom, fiksacijom bitka u nepromjenjivost Ideje. Nasuprot tome, istočna tradicija održava svijest o promjenjivoj naravi stvarnosti ; to znači da je (svaka) stvarnost u istočnoj misli samo trenutna aktualizacija bitka unutar dijalektičkog procesa koji se razvija i odvija u konstantno zajedništvo oba termina. Ako se u obzir uzme da je za suvremenu znanost tvar u osnovi Praznina, što daje pravo Heraklitu a ne Parmenidu, tada se dolazi do poimanja nihilizma koji ostavlja otvoreno polje za beskonačni izbor mogućnosti, koje je teško obuhvatiti u jedinstvenoj mreži značenja. Naprotiv, orijentalni nihilizam je put koji djeluje unutar smisla života kako bi ga transcendirao i može stoga biti promatran kao jedino moguće prevladavanje povezanosti s temeljem. Ključne riječi: virtualnost, praznina, stvarnost, bitak, ne-bitak, um, tijelo, zapad, istok.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Filozofija, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)
