Naslov
Teškoće u mentalnom zdravlju vulnerabilnih skupina uslijed suočavanja sa zdravstvenom krizom – prikaz slučaja
(Difficulties in the mental health of vulnerable groups due to coping with health crisis - a case report)

Autori
Krip, Marija ; Budimir, Lidija ; Crnković, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Book of abstracts The 3rd International Scientific Conference / - , 2021, 155-155

Skup
3. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2021. - 11.12.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mentalno zdravlje, zdravstvena kriza, anksiozni poremećaj, strategije suočavanja
(mental health ; health crisis ; anxiety ; coping strategy)

Sažetak
Pojava koronavirusa (COVID-19) uzrokovala je globalnu zdravstvenu krizu i zahtijevala je brze reakcije svih zemalja kako bi se očuvalo zdravlje. Suočili smo se s naletom novih i nužnih prilagodbi jer pandemija bolesti COVID-19 predstavlja prijetnju tjelesnom zdravlju, a kao stručnjaci svjedočili smo da je prijetnja i mentalnom zdravlju. Dosadašnja su istraživanja utvrdila kako ova zdravstvena krizna situacija nepovoljno utječe na mentalno zdravlje djece i odraslih. Stroge epidemiološke mjere kojima se pojedinca izolira od socijalnih kontakata i time umanjuje dostupnu socijalnu podršku, kao i kontinuirani rizik od zaraze mogu dovesti do poteškoća u adaptaciji na novonastalu situaciju, ali i do razvoja psihopatologije. Jedan od čimbenika koji utječe na moguća psihopatološka odstupanja su i mehanizmi nošenja sa stresom. Svaka će osoba koristiti različite mehanizme suočavanja sa stresom, ovisno o vlastitim snagama i vještinama. Cilj rada je prikazati slučaj učenice sedmog razreda koja je tijekom krizne situacije (pandemije COVID-19) razvila smetnje iz kruga anksioznih poremećaja. Javila se školskom psihologu na majčinu inicijativu radi izražene zabrinutosti, teškoća opuštanja, anticipiranja negativnih događaja, gubitka koncentracije te školskog neuspjeha. Psihodijagnostičkom obradom dobiveni su klinički značajno povišeni rezultati na skalama anksioznosti, uz moguće psihosomatske odgovore u stresnim situacijama. Djevojčica je uključena u tretman kliničkog psihologa te dječjeg psihijatra, uz potporu stručnih suradnika škole. Primjenom skala anksioznosti nakon 6 mjeseci uočavaju se znatno niži rezultati u odnosu na prvotno testiranje osobito na ljestvicama koje procjenjuju kognitivnu komponentu anksioznosti te sklonost psihosomatskim odgovorima uz i dalje prisutan blago povišen rezultat u području anksiozne osjetljivosti zbog čega je djevojčica u praćenju školskog psihologa. Osim prikazanog slučaja, u kliničkoj praksi opaženi su slučajevi u kojima je pandemija COVID-19, kao potencijalna životna ugroza, imala značajne reperkusije na mentalno zdravlje pojedinaca u smislu posljedičnog psihološkog distresa i pojave simptoma psihopatologije. Gledajući s aspekta djece koja su razvila anksiozne simptome, nameće se potreba za naglašavanjem činjenice kako je kod dječje vulnerabilne populacije potrebno osigurati organiziranu dostupnost stručnjaka za mentalno zdravlje za vrijeme i nakon pandemije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA