Pregled bibliografske jedinice broj: 1164938
Korištenje pepela iz termičke obrade mulja s UPOV-a u opekarskoj industriji i utjecaj na topive soli
Korištenje pepela iz termičke obrade mulja s UPOV-a u opekarskoj industriji i utjecaj na topive soli // Znanstvena škola o okolišu 2021: Sveobuhvatni pristup istraživanju antropogenih pritisaka na okoliš / Furdek Turk, Martina ; Fiket, Željka ; Maja, Ivanić (ur.).
Zagreb: INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE MORA I OKOLIŠA, 2021. 26, 1 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1164938 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Korištenje pepela iz termičke obrade mulja s UPOV-a
u opekarskoj industriji i utjecaj na topive soli
Autori
Bubalo, Anđelina ; Vouk, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
ISBN
978-953-7941-38-3
Skup
Znanstvena škola o okolišu 2021: Sveobuhvatni pristup istraživanju antropogenih pritisaka na okoliš
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2021. - 10.12.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
mulj s UPOV-a, pepeo, opeka, kružno gospodarstvo, topive soli
Sažetak
Godišnja proizvodnja mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) na razini 28 europskih država članica iznosi približno 10 Mt suhe tvari (ST), od čega se 22 % mulja termički obrađuje. Termičkom obradom masa mulja se smanjuje za oko 70 % i volumen za oko 90 %, uklanjaju se potencijalno opasne organske tvari iz mulja, a kao nusprodukt nastaje pepeo. Vrsta termičke obrade te vrijeme zadržavanja mulja u procesu termičke obrade utječe na kvalitetu dobivenog pepela. Glavni oksidi koji čine pepeo su SiO₂, Al₂O₃ i CaO, dok su Fe₂O₃, Na₂O, MgO, P₂O₅, SO₃ i drugi prisutni u manjim udjelima. Mogućnosti korištenja pepela u građevinskoj industriji vežu se dijelom uz proizvodnju keramičkih materijala kao što su opeke, zamjenjujući glinu u određenom udjelu s pepelom. Porastom stanovništva dolazi i do sve većeg iscrpljivanja prirodnih resursa, te je nužno korištenje već dostupnih sekundarnih sirovina što je cilj održivog razvoja. Mnoga istraživanja proučavaju karakteristike pepela i njegovo sigurno i održivo korištenje u opekarskoj industriji. U literaturi se ne pronalazi dovoljno istraživanja te postoji tek manji broj publikacija o sadržaju topivih soli u pepelu koji varira od 0, 15 - 1, 52 %. Prisutnost aktivnih topivih soli u sirovinama može utjecati negativno na proizvodni proces, izgled i trajnost proizvoda. Stoga su maksimalna ograničenja udjela topivih soli Na+, K+ i Mg2+ postavljena normom EN 771-1. U ovom radu istražena je prisutnost aktivnih topivih soli u opeci koja je izrađena dodatkom pepela u 5 mas.%, te je uspoređena s kontrolnom opekom bez dodatka pepela. Ispitivanja ukazuju na povećanje koncentracije Mg2+ za 6 do 13 puta u odnosu kontrolnu opeku, dok su koncentracije Na+ u kontrolnoj opeci bile veće (za 9 %) ili jednake u odnosu na opeke izrađene od pepela. Koncentracije K+ u opekama s dodanim pepelom bile su veće za 4 % do 23 % u odnosu kontrolnu opeku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo, Kemijsko inženjerstvo, Temeljne tehničke znanosti, Interdisciplinarne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-1169 - ZBRINJAVANJE PROČIŠĆENIH ZAULJENIH OTPADNIH VODA I MULJA S UPOV-A U OPEKARSKOJ INDUSTRIJI – PROIZVODNJA NOVOG OPEKARSKOG PROIZVODA U OKVIRU KRUŽNE EKONOMIJE (BRAVOBRICK) (Vouk, Dražen, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)