Pregled bibliografske jedinice broj: 1164827
Obilježja glazbeno-scenskog repertoara nacionalnih festivala u RH u odnosu na društveni kontekst (1990.-2000.)
Obilježja glazbeno-scenskog repertoara nacionalnih festivala u RH u odnosu na društveni kontekst (1990.-2000.) // Krležini dani u Osijeku 2021. Devedesete u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, drugi dio / Petranović, MArtina (ur.).
Zagreb : Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2022. 11, 15 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1164827 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obilježja glazbeno-scenskog repertoara nacionalnih festivala u RH u odnosu na društveni kontekst (1990.-2000.)
(Characteristics of the musical theatre repertoire of national festivals in the Republic of Croatia in relation to the social context (1990-2000))
Autori
Hraste-Sočo, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2021. Devedesete u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, drugi dio
/ Petranović, MArtina - Zagreb : Osijek : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2022
Skup
Krležini dani u Osijeku 2021.: devedesete u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.12.2021. - 10.12.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
festivali, identitet, glazbeno-scenski repertoar, društvo
(festivals, identity, musical theatre repertoire, society)
Sažetak
Festivale promatramo kao poseban oblik suvremene kulturne identifikacije koji, još od svojih početaka, predstavljaju specifičan način artikulacije umjetničkih izričaja i tendencija, koristeći se svojom posebnom organizacijskom strukturom. Povijest nastanka festivala, posebice onih koji sadrže komponentu glazbe u smislu uporabe kao reprezentacijskog oblika, može se sagledati i u svrhu manifestiranja identiteta. Glazba je od početaka organiziranja festivala, na Olimpijskim igrama, Pitijskim igrama u čast Apolona i Dionizijskim svečanostima, imala zamijećenu ulogu u njihovu strukturiranju. U radu će se pokazati kako festivali rezultiraju iz interakcije umjetničkih, društvenih i gospodarskih čimbenika te se razvijaju u trajne institucije kulturnog života. Iz tog očišta istražit će se glazbeno-scenski repertoar hrvatskih nacionalnih festivala u devedesetim godinama 20. stoljeća te proučiti razinu utjecaja društvenih zbivanja na njihove programe. Metodom komparativne analize usporedit će se njihovi dosezi kao i repertoarna obilježja. Pokazat će se razina utjecaja festivala na razvoj glazbeno-scenske umjetnosti u Hrvatskoj te njihov značaj u postizanju međunarodne vidljivosti hrvatske kulture.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Glazbena umjetnost
