Naslov
Kako unaprijediti inkluziju djece s teškoćama u razvoju? Stavovi punoljetnih stanovnika RH
(How to promote the inclusion of children with disabilities? Attitudes of adult residents of the Republic of Croatia)

Autori
Slišković, Ana ; Tokić, Andrea ; Ombla, Jelena ; Nikolić Ivanišević, Matilda ; Vidaković, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Book of Abstracts / - , 2021, 190-190

Skup
3. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.12.2021. - 11.12.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
djeca s teškoćama u razvoju, inkluzija, stavovi građana RH
(children with developmental disabilities, inclusion, attitudes of Croatian citizens)

Sažetak
Provedeno istraživanje bilo je usmjereno ispitivanju osviještenosti punoljetnog stanovništva Republike Hrvatske o izazovima s kojima se susreću djeca s teškoćama u razvoju i njihove obitelji. Preciznije, cilj istraživanja je bio utvrditi stavove o tome koje bi društvene aktivnosti trebalo poduzeti u pogledu inkluzije djece s teškoćama u razvoju te ispitati ovisi li ispitani stavovi o sociodemografskim karakteristikama. Istraživanje je provedeno metodom telefonske ankete na reprezentativnom uzorku punoljetnog stanovništva Republike Hrvatske (N = 600). Anketom je obuhvaćeno pet tvrdnji kojima su opisane aktivnosti koje proizlaze iz različitih teorijskih pristupa ; model samilosti (osiguravanje pomoći i financijske potpore), medicinski model (osiguravanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene, rehabilitacijske i posebne skrbi) i društveni model ljudskih prava (uklanjanje fizičkih prepreka, uklanjanje predrasuda, ravnopravna inkluzija u odgojno-obrazovni sustav). Rezultati su pokazali da sudionici istraživanja u najvećoj mjeri zagovaraju aktivnosti koje proizlaze iz medicinskog i društvenog modela ljudskih prava, osim kad je riječ o pohađanju istih škola i vrtića. Analize po soociodemografskim karakteristikama su pokazale da odgovori sudionika ne variraju o ovisnosti od regije i tipu naselja, međutim utvrđene su razlike s obzirom na spol, imanje vlastite djece, dob i razinu obrazovanja. U skladu s očekivanjima, žene i sudionici koji imaju vlastitu djecu u većoj mjeri zagovaraju gotovo sve ispitivane društvene aktivnosti, u odnosu na muškarce i sudionike koji nemaju djecu. Kada je riječ o dobi, mlađa dobna skupina sudionika, u odnosu na sudionike srednje i starije dobi, značajno slabije podržava tri skupine aktivnosti (financijska pomoć, dostupnost potrebne skrbi i uklanjanje fizičkih prepreka), što je vjerojatno odraz njihove slabije osviještenosti i neiskustva o ispitivanoj problematici. Na koncu, rezultati pokazuju i da sudionici niže razine obrazovanja u većoj mjeri, u odnosu na sudionike srednje i visoke razine obrazovanja, zagovaraju financijsku potporu koja proizlazi iz modela samilosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA