Naslov
Epidemiološke značajke Mediteranske pjegave groznice na širem splitskom području
(Epidemiologic features of Mediterranean spotted fever in the area of Split)

Autori
Klišmanić, Zorana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.07

Godina
2002

Stranica
79

Mentor
Punda-Polić, Volga

Ključne riječi
epidemiologija; Rickettsia conorii; Mediteranska pjegava groznica; Split; Hrvatska
(Epidemiology; Rickettsia conorii; Mediterranean spotted fever; Split; Croatia)

Sažetak
Mediteranska pjegava groznica (MPG) je rikecioza, koju uzrokuje Rickettsia conorii, a proširena je u mnogim zemljama umjerenog klimatskog pojasa. U ljeto 1982. godine na području Kaštela i Splita bila je registrirana i prvi puta na ovom području etiološki dokazana manja epidemija MPG. Nalaz je ukazivao na moguće postojanje prirodnog žarišta MPG na ovom području i bio poticaj za provođenje šireg ispitivanja kako bi se dokazalo postojanje endemskog žarišta ove rikecije. Serumi 1207 zdravih stanovnika Splitske regije u dobi od 1-89 godina pretraženi su reakcijom neizravne imunofluorescencije s antigenom R. conorii. Među ispitanicima su 473 (39, 3%) bila muškog i 735 (60, 3%) ženskog spola. Srednja životna dob za muške bila je 42, 7 &plusmn ; 20, 1 (raspon od 1 do 86 godina), a za žene 43, 6 &plusmn ; 20, 8 (raspon od 5 do 89 godina). Protutijela za R. conorii su dokazana u 528 (43, 7%) pretraženih seruma. Nije dokazana značajna razlika u učestalosti protutijela u odnosu na spol ispitanika. Učestalost protutijela raste s dobi ispitanika. Ispitanici su bili žitelji grada, prigradskih ili seoskih naselja. Najveća učestalost osoba s protutijelima za R. conorii dokazana je u osoba koje žive u seoskom području (52, 1%), a zatim u ispitanika koji borave u prigradskim naseljima (48, 2%), a najmanja (30, 2%) u onih iz grada. Dokazano je da su ispitanici iz prigradskih naselja značajno češće bili seropozitivni nego oni iz grada (c2=36, 2 ; p=0, 000). Značenje životinja u održavanju prirodnog lanca prijenosa rikecija dokazano je nalazom protutijela u serumima 62, 4% testiranih pasa i u 10, 9% domaćih životinja (ovce, koze, krave). S tim u svezi je dokazana i statistički značajno veća prokuženost i viši titar protutijela za R. conorii u serumima ispitanika koji su imali dodir sa životinjama nego kod onih koji taj dodir nisu imali (c2=40, 9 ; p=0, 000). S domaćih životinja i vegetacije sakupljeno je 577 krpelja. Identificarene vrste su bile Haemaphysalis punctata, Haemaphysalis sulcata, Hyalomma marginatum, Dermacentor marginatus, Rhipicephalus spp. i Ixodes ricinus. Upotrebom početnica za amplifikaciju DNK metodom lančane reakcije polimeraze (PCR) pretraženo je 199 nenahranjenih jedinki krpelja a dokazivana su 3 rikecijska gena za: 17-kDa protein, glt A (citrat sintaza- CS) i rompA (veliki protein vanjske membrane rikecija iz skupine pjegavih groznica). U 15 odnosno 7, 5% pretraženih krpelja (vrste H. marginatum, D. marginatus, Rhipicephalus spp.) su dokazani geni rikecija iz skupine pjegavih groznica. Pretraženi krpelji vrsta H. punctata, H. sulcata i Ixodes ricinus su bili negativni na rikecije. Uvidom u arhivu Odjela za zarazne bolesti KB Split ustanovljeno je da su u razdoblju od 1982. do 1999. godine od MPG liječena 63 bolesnika.Bolest je pokazivala izraziti sezonski karakter pa se je u 87, 3% bolesnika javila u ljetnim mjesecima od srpnja do rujna. Primarna lezija &#8220 ; tache noire&#8221 ; , koja nastaje na mjestu uboda krpelja, bila je registriran kod 63, 5% liječenih. Osobe muškog spola su značajno češće oboljevale od onih ženskog spola (omjer 1, 86:1 ; c2=6, 35 ; p=0, 0001). Najviše bolesnika je bilo u dobi 0-9 godina (28, 5%), sa stopom pobola 50, 8 na 100.000 stanovnika te životne dobi, a najmanje u dobnoj skupini 30-39 godina (3, 3%) sa stopom pobola 4, 6 na 100.000 stanovnika te životne dobi.. Najviše liječenih je bilo iz prigradskog područja (61, 9%) sa stopom pobola od 66, 3 na 100.000 stanovnika ispitivanog područja. U radu se raspravlja o značenju dobivenih nalaza, koji su potvrdili postojanje aktivnog prirodnog žarišta rikecija pjegavih groznica na području Splita i okolice.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA