Pregled bibliografske jedinice broj: 1164021
Topografija morskog dna - podloga održivog razvoja mora i oceana
Topografija morskog dna - podloga održivog razvoja mora i oceana // Zbornik radova 13. simpozija ovlaštenih inženjera geodezije "Transformacija geodetske struke kroz ciljeve održivog razvoja" / Paar, Rinaldo (ur.).
Zagreb: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, 2020. str. 101-105 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1164021 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Topografija morskog dna - podloga održivog razvoja mora i oceana
(Seafloor topography - base for sustainable development of the oceans)
Autori
Ljerka Vrdoljak
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova 13. simpozija ovlaštenih inženjera geodezije "Transformacija geodetske struke kroz ciljeve održivog razvoja"
/ Paar, Rinaldo - Zagreb : Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, 2020, 101-105
ISBN
978-953-49258-0-5
Skup
13. simpozij ovlaštenih inženjera geodezije - Transformacija geodetske struke kroz ciljeve održivog razvoja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 20.11.2020. - 22.11.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
batimetrija ; batimetrijske metode ; digitalni batimetrijski model ; EMODnet ; Sea - bed 2030
(bathymetry ; modern bathymetric techniques ; digital bathymetry model ; Seabed 2030 ; EMODnet)
Sažetak
Mora i oceani prekrivaju više od 70% površine Zemlje pa ipak unatoč dugoj povijesti batime- trijskih mjerenja svega 20% morske površine je direktno izmjereno. Razvojem metoda za mjerenje du- bina na temelju podataka satelitskih misija, tek krajem prošlog stoljeća dobivena je približna globalna slika topografije morskog dna. 2015. godine održivi razvoj morskih područja definiran je kao jedan od globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030. godine. Između ostalog kroz po- većanje istraživačkih kapaciteta i znanstvenih spoznaja, Cilj 14 – Život u vodi teži uspostaviti održivo korištenje morskih resursa i očuvanje mora. Batimetrijske metode mogu biti direktne ili indirektne, a dijele se na akustične ili elektromagnetske ovisno o vrsti valova koje koriste. Danas se koriste različite platforme za mjerenje dubina od podvodnih autonomnih vozila, brodova na površini mora do satelite u svojim orbitama visoko iznad zemlje. Svaka metoda ima različit raspon dubina u kojem se može pri- mijeniti te prostornu rezoluciju koja se može postići. Originalnim podacima batimetrijskih izmjera nije lako pristupiti iz dva razloga, svega je petina mora direktno premjerena te su podaci većinom u pri- vatnom vlasništvu. Alternativni izvor batimetrijskih podataka su javno dostupni batimetrijski modeli koji su izračunati koristeći podatke iz više izvora te uglavnom nemaju poznatu kvalitetu podataka. Ipak postoji nekoliko globalnih i regionalnih inicijativa poput Seabed 2030 i EMODnet projekata koji vođeni idejom da jednom izmjereni podaci mogu biti upotrebljeni više puta prikupljaju i objavljuju batimetrijske podatke kroz javne baze podataka ili batimetrijske modele.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geodezija
