Naslov
Odvjetništvo kao poduzetništvo
(Lawyers as entrepreneurs)

Autori
Panjaković Senjić, Daša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
12.06

Godina
2017

Stranica
208

Mentor
Barković Bojanić Ivana, Oberman Peterka Sunčica, Vinković Mario

Ključne riječi
poduzetništvo, odvjetništvo, žene, kompetencije
(enterpreneuership, attorney, women, competencies)

Sažetak
U suvremeno doba poduzetništvo prelazi granice gospodarstva i u svojim raznim pojavnim oblicima dobiva sveopći društveni značaj, jednako važan u znanosti, školstvu, kulturi, javnim službama, državnoj administraciji itd. EU definira poduzetništvo kao jednu od osam temeljnih cjeloživotnih kompetencija, pri čemu se pod poduzetništvom misli na sposobnost pretvaranja ideje u akciju, sposobnost upravljanja projektima, sposobnost kreativnog i inovativnog razmišljanja te sposobnost preuzimanja rizika. Razlog tome su sve kompleksniji odnosi i okolnosti prouzrokovani globalizacijom, razvojem Interneta i drugih ICT tehnologija koji sa sobom nose razne prilike, ali i jednako izazovne opasnosti. U takvim okolnostima u prvi plan izbijaju pojedinci koje pokreće kreativnost i inovativnost i koji u promjenama vide prilike, a ne prijetnje. Ekonomska je misao već dugo bogata različitim pristupima određenja pojma poduzetništva, njegove uloge, dimenzija i doprinosa ekonomskom rastu. Uz to što je jedna od glavnih političkih, ekonomskih, medijskih i općedruštvenih tema, poduzetništvo je postalo predmetom interesa i drugih, najčešće društvenih znanosti poput sociologije, antropologije, prava pri čemu se na poduzetništvo gleda iz specifičnih znanstvenih diskursa. Ova doktorska disertacija fokusira se na poduzetništvo u odvjetništvu i to iz tri razloga: (1) globalizacija i promjene koje donosi bitno utječu na pravo i pravnu struku pri čemu se institucionalizirani odgovori na te promjene razlikuju u različitim pravnim sustavima ; (2) intenzivnije ispreplitanje poduzetništva i prava u teorijskim i praktičnim razmišljanjima reakcija je na stanje u gospodarstvu, posebice recesiji prouzrokovanoj financijskom krizom iz 2008. godine čije posljedice u većoj ili manjoj mjeri svjetsko gospodarstvo i dalje osjeća. Ovo se reflektira na pravnu struku općenito, a posebice na odvjetništvo ; (3) poduzetništvo u pravu se najviše prepoznaje u odvjetništvu bilo da je riječ o ekonomskoj funkciji (odvjetnik kao pokretač vlastitog posla), psihološkoj (odvjetnik kao pojedinac s posebnim psihološkim karakteristikama) ili sociološkoj funkciji (odvjetnik kao pojedinac koji djeluje u određenom sociološkom i kultruralnom okruženju). Uzimajući u obzir prirodu odvjetničkog posla – od mogućnosti rada u sustavu kao pravnici na temelju pravnog obrazovanja, partnerstva u firmama ili pak pokretanja vlastitih ureda, uz teorijske spoznaje o poduzetništvu kao multidisciplinarnom fenomenu, svrha je ove doktorske disertacije znanstveno verificirati stajalište da su odvjetnici poduzetnici. Iz navedenoga proizlaze i ciljevi disertacije, a to su: (i) analizirati i sistematizirati teorije iz poduzetništva te stvoriti konceptualni okvir za razmatranje odvjetništva kao poduzetništva u svim svojim pojavnim oblicima (subjekt, poduzetnički duh, poduzetnički proces i događaj ; (ii) istražiti percepcije odvjetnika o poduzetničkim karakteristikama i funkcijama odvjetničke profesije ; (iii) formulirati znanstveno utemeljene preporuke za razvoj odvjetništva kao poduzetništva u funkciji generiranja ekonomskog rasta i razvoja te razvoja društva općenito. Kao glavnu hipotezu ova doktorska disertacija postavlja sljedeću tezu: Odvjetništvo je poduzetništvo jer se u odvjetničkoj profesiji sjedinjuju ekonomske, psihološke i sociološke funkcije poduzetništva. Drugim riječima, odvjetnici su pojedinci koji su spremni preuzeti rizik pokretanja posla u uvjetima neizvjesnosti (ekonomski aspekt) ; oni su pojedinci koje motivira ili nužda za pokretanjem vlastitog posla s obzirom na nemogućnost zapošljavanja u državnom/javnom sektoru ili drugim odvjetničkim uredima ili su motivirani prilikom za stvaranjem vlastitog ureda, (samo)dokazivanjem i sl. (personalno psihološki, odnosno bihevioristički aspekt) ; oni su pojedinci koji prihvaćaju ili se opiru društvenom viđenju odvjetničke struke kao časne odnosno lihvarske (sociološki aspekt). Metode koje su se koristile prilikom izrade disertacije, tj. testiranja hipoteza i postizanja postavljenih ciljeva moguće podijeliti na metode korištene u teorijskom i aplikativnom dijelu rada. Unutar teorijskog (eksplikativnog) dijela rada korištena je povijesna metoda, induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda deskripcije, metoda kompilacije i komparativna metoda. U svojoj teorijskoj raspravi o istraživačkom pitanju pristupnica odvjetništvu pristupa inderdisciplinarno. Naime, u Republici Hrvatskoj odvjetništvo je samostalna i neovisna služba kao poseban dio pravosuđa, a odvjetnici pripadaju kategoriji slobodnih zanimanja. No u interpretaciji ove doktorske disertacije u odvjetništvu se može prepoznati široki spektar mogućih značenja poduzetništva i to kao: posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih čimbenika i uvećanja postojećih potencijala, proces samozapošljavanja i započinjanja vlastitoga biznisa, vizionarska aktivnost i unošenje kreativnih promjena koje imaju krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi društva, specifično zanimanje, način materijaliziranja „kreativnih proizvoda“, preuzimanje poslovnog rizika, nalaženje i uporabu novih mogućnosti, jedna od uloga menadžmenta i specifičnih oblika ponašanja u striktno reguliranoj struci. Empirijsko istraživanje temelji se na kvalitativnim i kvantitativnim metodama. Istraživanje je usmjereno na odvjetničku profesiju s ciljem identificiranja elemenata poduzetništva u svoja četiri pojavna oblika: poduzetnik kao subjekt, poduzetnički duh kao način ponašanja, poduzetništvo kao kombinacija subjekta i ponašanja te poduzetnički proces i događaj kao kombinacija vremenske dimenzije i ponašanja pojedinca. Podaci prikupljeni upitnikom analizirani su primjenom statističkog programom IBM SPSS Statistics 23.0. uz korištenje univarijatnih, bivarijatnih (t-test, korelacijska analiza, prikladni neparametrijski testovi) te multivarijatnih (eksploratorna faktorska analiza) statističkih metoda. Prema rezultatima istraživanja odvjetnici se suočavaju u manjoj ili većoj mjeri sa sličnim problemima kao poduzetnici u svojoj ekonomskoj funkciji, pokazuju slične personalno psihološke karakteristike kakve navode znanstvenici iz bihevioralnih znanosti kada govore o poduzetnicima te također funkcioniraju u kompleksnom društvenom okruženju koje kontekstualno određuje funkcioniranje pravne struke na institucionalnoj, odnosno osobnoj razini. Ispitanici - odvjetnici koji se u istraživanju poistovjećuju s poduzetnicima pokazuju visoko zadovoljstvo činjenicom da su samozaposleni te je zanemariv dio njih odgovorio kako u trenutku dok vode ured razmišljaju o tome da budu zaposleni za nekoga drugog. Istraživanje je detektiralo i druge poveznice s poduzetničkom karijerom budući da su gotovo svi (95, 1%), ispitanici kao razlog odabira karijere samozaposlene osobe odabrali osobnu neovisnost, ali i slobodu izbora mjesta i radnog vremena (82, 5%). U potvrdi postavljene glavne hipoteze rada ističe se još jedna od značajnih povezanosti odvjetništva i poduzetništva budući da su ispitanici odvjetnici kao glavni motiv odabira samozapošljavanja u odvjetništvu naveli realiziranje stvari, a najveću ocjenu motivacije za navedeno dodijelili su karakteristikama samostalnosti, financijskoj dobiti te mogućnosti samoaktualizacije. Zanimljiva je i činjenica kako se ispitanici s obzirom na (ne)postojanje prethodnog radnog iskustva ne razlikuju u odluci pokretanja vlastitog ureda/partnerstva. Navedeno govori kako je moguće zaključiti kako su ispitanici neovisno o prethodnom radnom iskustvu ukazali na jednaku sklonost pokretanju pothvata/ odvjetničkog ureda. U samostalnom odvjetništvu ispitanici su najviše zadovoljni kvalitetom međuljudskih odnosa s neposrednim suradnicima te zanimljivošću posla, dok su s najnižim ocjenama ocijenjeni aspekti ugleda profesije kao i fiksno radno vrijeme. Izloženi rezultati govore kako su odvjetnici svjesni, ali i nezadovoljni ugledom odvjetničke profesije koju posjeduje u društvu, a posebice prekovremenim radom i radnim vremenom. Temeljem rezultata empirijskog istraživanaj potvrđena je glavna hipoteza da se odvjetništvo po mnogim karakteristikama može promatrati izjednačeno s poduzetništvom u smislu pokretanja, vođenja i rasta poduzetničkog pothvata, ali i u smislu načina razmišljanja i djelovanja. Odvjetništvo kao poduzetništvo do sada nije znanstveno obrađivano. U tom kontekstu znanstveni doprinos ove disertacije proizlazi iz (i) sistematskog pregleda i preispitivanja postojećih teorija i empirijskih istraživanja u okviru poduzetništva te prepoznavanje njihovih koncepata u odvjetništvu, odnosno odvjetničkoj profesiji ; (ii) razvoja znanstvene misli o poduzetništvu izvan granica ekonomske znanosti, posebice u području prava koje tradicionalno 'kasnije' prihvaća domete novih fenomena u gospodarstvu i društvu te sporije ulazi u 'reforme' svoje znanosti i prakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA