Naslov
Od Borova do znanosti i visokog obrazovanja, Dio I.
(From Borovo to the science and highly education, part I)

Autori
Tomas, Srećko'

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Bata-Borovo (1931. – 2016.), povijesno naslijeđe i perspektive / Živić, Dražen ; Žebec, Ivana ; Cvikić, Sandra - Zagreb : Vukovar : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2019, 331-350

Skup
Bata-Borovo (1931. – 2016.), povijesno naslijeđe i perspektive

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 10.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Kombinat Borovo, znanost i visoko obrazovanje.
(Kombinat Borovo, science and highly education)

Sažetak
Batin Kombinat je od samih svojih početaka rada u Hrvatskoj, tj. od 1931., pridavao veliki značaj školovanju i stručnom osposobljavanju kadrova za svoje potrebe. Tako je i utemeljio privatnu strukovnu srednju školu, iz koje su proistekli brojni stručni kadrovi za rad u samoj tvornici. No, nije se zadržao na prijemu u radni odnos samo na toj razini obrazovanosti, jer su zapošljavani i brojni fakultetski obrazovani kadrovi, koji su dali veliki obol u napretku i razvoju tehnoloških procesa proizvodnje u samoj tvornici. Potrebe takvoga razvoja dovele su i do otvaranja pojedinih laboratorija, pa sve do Instituta. U institutu su se brojni inženjeri bavili znanstveno- istraživačkim radom, a neki su iz tog Instituta i ostalih proizvodnih pogona nastavili svoju znanstvenu, te onda i sveučilišnu karijeru. Svima njima je Batin Kombinat bio baza za stjecanje stručnih iskustava, kao i novih znanja, koja su im bila dobra podloga za nastavak bavljenja znanstveno-istraživačkim radom, na fakultetima i drugim institutima ili bavljenjem zvanjem sveučilišnih profesora. Tako je jedna od zaslužnih Vukovarki, prof. dr. sc. Vera Johanides, po kojoj je nagrada mladim znanstvenicima, koju dodjeljuje Akademija tehničkih znanosti Hrvatske nazvana „Vera Johanides“, u „Bati, bila na praksi kao studentica inženjerske kemije, gdje je i upoznala Aleksandra Johanidesa, dipl. ing., svoga budućeg muža, koji je bio prvi inženjer kemije u tvornici „Bata“ i vodio je gumarski laboratorij (1934. – 1939.). Daljnjim razvojem i cijele tvornice, ali i samoga Instituta, stvorena je dobra osnova da se u okviru Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI-a), pokrene znanstveno-stručni skup „Ružičkini dani“, nazvan po prvom hrvatskom nobelovcu, rođenom Vukovarcu. Taj skup se održava kontinuirano od 1978., s tim da je od 2010. poprimio i karakter međunarodnog skupa. U ovom radu obrađuje se taj doprinos tvornice BATA-BOROVO, razvoju hrvatske i svjetske znanosti i visokog školstva, preko inženjera koji su započeli svoju karijeru upravo u toj tvornici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA