Naslov
Povezanost jezika i glazbe- dijalog između dvije umjetnosti
(Connection between language and music- two arts in dialogue)

Autori
Klarić Bonacci, Nataša: Filippi, Maura

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Ars choralis / Starc , B. - Zagreb : Hrvatska udruga zborovođa, 2012, 33-34

Skup
Ars chorlais

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.04.2012. - 14.04.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
riječ, melodija, ritam, ton
(word, melody, rhythm, tone)

Sažetak
Povezanost jezika i glazbe te njihov odnos na području vokalne glazbe predmetom je istraživanja brojnih stručnjaka u prvom redu muzikologa, zatim lingvista i književnika. Svijest o njihovoj povezanosti seže još u doba Platona koji u svojem djelu „ Država“ pjevanje opisuje kao „spoj tri elemenata: riječi, melodije i mjere“ i prema kojem se govorno u glazbi ne razlikuje od govornog u jeziku, budući da se i glazba sklada prema istom obrascu (tekstu), dok tonalitet i takt imaju ulogu slijediti govor. Glazba stoga nije ništadrugo nego „preobrazba govora“, podizanje govora na višu razinu te samim time u neposrednoj ovisnosti o jeziku. Ovaj rad proučava razine na kojima se u vokalnoj glazbi jezik prenosi u glazbu i unutar toga sve elemente i sredstva, u većoj ili manjoj mjeri zajedničke jeziku i glazbi, kojima se kompozitor služi pri uglazbljivanju. Uz neizbježnu „zvučnu“ razinu, kojom se neposredno uz glazbu prenose obama medijima zajednički elementi ( ton, ritam, melodija i sl.) , prisutna je i „semantička“ razina, kojom kompozitor prenosi sadržaj i značenje. Na koji će nači i uporabom kojih elemenata kompozitor prenijeti značenje i sadržaj uvelike ovisi o njegovom vlastitom razumijevanju istoga i namjeri da njegove određene dijelove istakne ili ne. Naposlijetku, budući da je svako povijesno glazbeno razdoblje imalo različita obilježja, te se služilo određenim, za svako razdoblje specifičnim glazbenim sredstvima pri uglazbljivanju teksta za razumijevanje obje- a posebice „semantičke“- razine, cjelokupnu je analizu potrebno smjestiti u povijesni kontekst. Prikazna analiza stoga ograničena je na razdoblje unutar kojeg se jezik u glazbu prenosio kao cjelina, a to je od početka renesanse pa do današnjih dana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA