Naslov
Značenje alergoloških kožnih testova u dijagnostici bolesti oralne i perioralne regije uz nespecifične oralne smetnje
(Meaning of allergy skin tests for the diagnosis of diseases of the oral and perioral region with non-specific oral disorders)

Autori
Budimir, Jozo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.06

Godina
2016

Stranica
74

Mentor
Lugović-Mihić, Liborija

Ključne riječi
alergen ; kontaktna alergija ; epikutani test
(allergen ; contact allergy ; patch test)

Sažetak
Kod perioralnih i oralnih bolesti ponekad se može dokazati alergijska reakcija na različite tvari koja se dijagnosticira odgovarajućom alergološkom obradom (ubodni test, epikutani test i dr.). U našu studiju bilo je uključeno ukupno 230 ispitanika, pri čemu je bilo po 30 bolesnika sa sljedećim kliničkim dijagnozama: angioedem, oralni lihen planus, sindrom pekućih usta (BMS), gingivostomatitis, heilitis i perioralni dermatitis te kontrolna skupina od 50 zdravih ispitanika. Provođenjem epikutanog testa na kontaktne alergene (standardna serija i određeni stomatološki materijali) te ubodnog testa na konzervanse i aditive, hranu i inhalacijske alergene te na temelju anamnestičkih podataka, ispitane su moguće alergijske reakcije u navedenim skupinama. Učestalost alergija na inhalacijske, nutritivne, aditivne i epikutane alergene nije se statistički značajno razlikovala među skupinama (χ2 test). Alergija na aditive je najčešće dokazana kod ispitanika s angioedemom i BMS-om (23, 3%), no ne značajno češće od kontrolne skupine. Kod bolesnika s BMS-om najčešće je dokazana alergija na hranu (16, 7%, bez statističke značajnosti). Kontaktni alergeni najčešće su bili dokazani kod heilitisa i BMS-a (26, 7% i 20%), a najrjeđe kod angioedema (6, 7%). Pri tom je u heilitisu dokazana statistički značajno veća učestalost kontaktne alergije (p=0, 048). Najčešći alergen u epikutanom testu gotovo u svim skupinama bio kobalt klorid, osim kod gingivostomatitisa gdje je najčešći bio nikal- sulfat. Pozitivne reakcije na živin precipitat zabilježene su samo kod heilitisa (6, 6%) i gingivostomatitisa (3, 3%). U našoj studiji nije utvrđena statistički značajna razlika između kontrolne skupine i testiranih bolesnika, osim kod bolesnika s heilitisom. Međutim, s obzirom na različite rezultate pojedinih autora o korisnosti alergoloških testova kod navedenih bolesti, u slučaju nepoznate etiologije opravdano je radi moguće alergije provesti alergološko testiranje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA