Naslov
Psihički i tjelesni komorbiditet u hrvatskih branitelja zatočenika logora oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja 25 godina nakon zatočeništva
(The Comorbidity of Mental and Physical Disorders in Croatian Veterans Ex-Prisoners of War with Posttraumatic Stress Disorder 25 Years After Detention)

Autori
Jukić, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
15.10

Godina
2021

Stranica
154

Mentor
Požgain, Ivan

Ključne riječi
posttraumatski stresni poremećaj, hrvatski branitelji, zatočenici logora, psihički komorbiditet, tjelesni komorbiditet
(post-traumatic stress disorder, Croatian war veterans, former prisoners of war, psychiatric comorbidity, physical comorbidity.)

Sažetak
CILJ ISTRAŽIVANJA: Cilj ovoga istraživanja bila je procjena intenziteta posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), psihičkog i tjelesnog komorbidteta, intenziteta depresivnosti i anksioznosti te kvalitete života povezane sa zdravljem u hrvatskih branitelja zatočenika logora 25 godina nakon zatočeništva. ISPITANICI I METODE: U studiju presječnog usporednog karaktera je uključeno ukupno 264 hrvatska branitelja, odnosno 116 bivših zatočenika logora i 148 branitelja koji nisu bili zatočenici. Svi ispitanici u vrijeme istraživanja imali su PTSP, što je bio i kriterij uključivanja u studiju, a liječeni su na Odjelu psihijatrije Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, u razdoblju od 2012. do 2017. U studiji su korišteni sociodemografski upitnik, PCL-5 upitnik (od engl. PTSD Check List), Beckovi upitnici depresivnosti i anksioznosti, Harvard upitnik traumatskih događaja i SF-36 (od engl. Short Form Health Survey) upitnik za procjenu kvalitete života povezane sa zdravljem (uključujući i socijalno funkcioniranje). Za procjenu percipirane socijalne podrške korištena su pitanja koja se nalaze u okviru Harvard upitnika traumatskih događaja. Osim navedenih upitnika za procjenu psihičkog i tjelesnog komorbiditeta korišteni su anamnestički podaci i raspoloživa medicinska dokumentacija. REZULTATI: U intenzitetu PTSP-a nije bilo statistički značajne razlike između ispitivanih skupina, osim u intenzitetu simptoma izbjegavajućeg ponašanja koji su bili značajno intenzivniji u skupini zatočenika (p < 0, 01). Psihički i tjelesni komorbiditet su bili značajno češći u skupini zatočenika u odnosu na kontrolnu skupinu (p < 0, 01), što je potvrđeno i metodama korelacijske i višestruke regresijske analize pri čemu je utvrđen i značajan utjecaj ostalih prediktorskih varijabli, naročito materijalnog, radnog i bračnog statusa, broja traumatskih događaja te intenziteta PTSP-a. U kontrolnoj skupini intenzitet depresivnosti i anksioznosti bio je veći, a kvaliteta života povezana sa zdravljem lošije je procijenjena nego u zatočenika (p < 0, 01), pri čemu su značajan utjecaj pokazali još i socijalna potpora, bračni status i broj traumatskih događaja (p < 0, 01). 8. SAŽETAK 115 ZAKLJUČAK: Hrvatski branitelji zatočenici logora i više od dva desetljeća nakon zatočeništva imaju značajno narušeno psihičko i tjelesno zdravlje. Branitelji koji nisu bili zatočenici logora također imaju značajno narušenu kvalitetu života povezanu sa zdravljem. Rezultati ukazuju na potrebu za multidisciplinarnim i integrativnim pristupom u liječenju ove vulnerabilne populacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA