Naslov
Pravni okvir oduzimanja imovine u kontekstu zrinsko- frankopanske urote
(Legal framework of property forfeitures in the context of the Zrinski-Frankopan conspiracy)

Autori
Held, Henrik-Riko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u hrvatskoj i europskoj povijesti (u povodu 350. obljetnice kaznenog postupka) - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zaklada Marija i Mirjan Damaška, Hrvatski institut za povijest

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.12.2021. - 03.12.2021

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
konfiskacija ; zapljena ; crimen laese Maiestatis ; zrinsko-frankopanska urota ; rimska pravna tradicija
(confiscation ; forfeiture ; crimen laese Maiestatis ; Zrinski-Frankopan conspiracy ; Roman legal tradition)

Sažetak
U kontekstu zrinsko-frankopanske urote i pobune, odnosno kaznenog postupka koji je uslijedio, postoji problem vezan uz konfiskaciju imovine Zrinskog i Frankopana, odnosno uništavanje i pljačku njihovih nekretnina i pokretnina. Od samog početka vojnih akcija protiv pobunjenika (kraj ožujka i početak travnja 1670. g.) zabilježena je raširena pljačka njihovih imanja od strane zapovjednika carske vojske (npr. Herberstein, Spankau, Paradeiser itd.) te vojnika. Uz to, postoji kraljevski proglas s kraja ožujka 1670. g. kojim je car Leopold odredio, među ostalim, da se Zrinskome i svim njegovim suradnicima oduzme imovina zbog pobune i nevjere (rebellio, infidelitas). Tomu je uslijedila konfiskacija imovine Zrinskog i Frankopana od svibnja do kolovoza 1670. g. Međutim, od podizanja optužnica u studenome 1670. g. do donošenja konačne odluke u travnju 1671. g. konfiskacija se redovito navodi kao sankcija za zločin zbog kojega su Zrinski i Frankopan naposljetku bili osuđeni i pogubljeni, naime crimen laese Maiestatis (zločin povrede Veličanstva). Crimen laese Maiestatis je u rimskoj pravnoj tradiciji, počevši od najranijih temelja u rimskom pravu pa sve do njegove primjene u kontekstu postupka protiv Zrinskog i Frankopana, kao sankciju za sobom uvijek povlačio i konfiskaciju imovine. No uzevši u obzir okolnosti oduzimanja imovine u ovom slučaju postavlja se pitanje pravnog temelja, s obzirom da je konfiskacija de facto i de iure nastupila prije samog postupka. Na temelju analize dostupnih izvora u radu se analiziraju različiti mogući primjenjivi pravni temelji, kao što je ius gentium ili pravo naroda, koje je također propisivalo oduzimanje imovine pobunjenicima. Uz to, posebno se analizira problem trenutka nastupa sankcije konfiskacije imovine u kontekstu zločina povrede Veličanstva (crimen laese Maiestatis) u relevantnim pravnim izvorima (nastup ipso iure počinjenjem djela ili donošenjem kondemnatorne ili deklaratorne presude).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA