Naslov
Profesionalni stres kod medicinskih sestara i tehničara

Autori
Ekić, Samka ; Primorac, Ana ; Vučić, Boris

Izvornik
Journal of applied health sciences (1849-8361) 2 (2016), 1; 39-46

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
stres ; stresor ; medicinska sestra/tehničar

Sažetak
Cilj istraživanja bio je provjeriti utjecaj stresa na izvršavanje svakodnevnih radnih aktivnosti medicinskih sestara i tehničara. Istraživanje se provodilo anonimno, primjenom upitnika konstruiranog isključivo za ovu svrhu. Upitnikom su obuhvaćeni sociodemografski podaci ispitanika, stresori prisutni kod svih radnika unutar profesije, specifični stresori koji se javljaju na rukovodećim mjestima te zdravstveni problemi ispitanika. U statističkoj obradi kontinuirane varijable prikazane su aritmetičkom sredinom i standardnom devijacijom. U istraživanju su sudjelovala 363 ispitanika koji rade na različitim radnim mjestima, odnosno na odjelu, u poliklinici te u dijagnostici. Većina ispitanika radi na odjelu u smjenama, njih 175 (50, 7 %). Od ukupnog broja ispitanika koji rade na odjelu 86 (24, 9 %) ih radi na odjelu intenzivne skrbi bolesnika. U sklopu cilja istraživanja bilo je potrebno utvrditi kako su pojedini stresori unutar navedene profesije rangirani po intenzitetu. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da dominiraju stresori koji su povezani s osjećajem neadekvatne naknade i opsegom nepredvidivosti posla – kao što su 24-satna odgovornost te donošenje hitnih odluka bez mogućnosti konzultacije. Prekapacitiranost poslom i nedostatak vremena za bavljenje bolesnikom kod sestara na rukovodećem mjestu ocijenjeni su kao najintenzivniji stresor, a izoliranost od kolegica i kolega s obzirom na funkciju na rukovodećem mjestu kao najmanje intenzivan stresor. Stresori međusobne komunikacije unutar tima nisko su ocijenjeni. Kao što je spomenuto, istraživanjem su s pomoću upitnika obuhvaćene i zdravstvene tegobe koje su nastale kao posljedice stresa. Od ukupnog broja ispitanika njih 212 (60, 90 %) navodi postojanje zdravstvenih problema kroničnog karaktera, pri čemu zdravstveni problemi traju dulje od jedne godine. Dobiveni rezultati ukazuju i na učestalost kardiovaskularnih bolesti (povišeni krvni tlak, cirkulacijske smetnje), probavnih smetnji i lokomotornih smetnji.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA