Pregled bibliografske jedinice broj: 1162014
Povezanost samoreguliranoga učenja, načina poučavanja učiteljice i školskoga uspjeha
Povezanost samoreguliranoga učenja, načina poučavanja učiteljice i školskoga uspjeha // Međunarodna znanstvena konferencija Didaktički izazovi III / Peko, A. (ur.).
Osijek, 2020. str. 173-185 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1162014 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost samoreguliranoga učenja, načina
poučavanja učiteljice i školskoga uspjeha
(Connection Between Pupils’
Self-Regulated Learning, Teachers’
Teaching Strategies and School
Grades)
Autori
Borić Letica, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Međunarodna znanstvena konferencija Didaktički izazovi III
/ Peko, A. - Osijek, 2020, 173-185
ISBN
978-953-6965-92-2
Skup
Didaktički izazovi III : didaktička retrospektiva i perspektiva - Kamo i kako dalje?
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.05.2019. - 17.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
samoregulirano učenje, razredna nastava, učiteljica, školski uspjeh
(self-regulated learning, classroom teaching, teacher, school grades)
Sažetak
U istraživanju je sudjelovalo 85 učenika trećega i četvrtoga razreda osnovne škole. Prilikom opažanja nastavnoga procesa korišten je Obrazac za opažanje nastavnog procesa – Poučavanja metakognitivnih vještina i strategija učenja (Bezinović, Marušić i Ristić Dedić, 2012) kojim se opaža koliko poučavanje olakšava razvoj viših kognitivnih procesa, kritičkoga mišljenja te razumijevanja i unapređivanja vlastitoga učenja, a učenici su ispunjavali subskale Ciklusa (meta)kognitivne kontrole učenja (11 čestica) i Dubokog kognitivnog procesiranja (20 čestica) Skale strategija učenja (Lončarić, 2014). Rezultati su pokazali da učenici najčešće rabe strategije kontrole tijeka ishoda učenja, a najmanje strategije kritičkoga mišljenja i organizacije gradiva. Postoji statistički značajna razlika u razini samoreguliranoga učenja učenika s obzirom na stupanj u kojemu učiteljice potiču samoregulirano učenje na nastavi ; učenici razrednih odjela u kojima se na nastavi više potiče samoregulirano učenje imaju razvijenije strategije samoreguliranoga učenja. Također, učenici s višom razinom samoregulacije imaju bolji školski uspjeh. Nema razlike u samoreguliranom učenju s obzirom na dob i spol.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
