Pregled bibliografske jedinice broj: 1161502
Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini – život na rubu (egzistencija i perspektive)
Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini – život na rubu (egzistencija i perspektive) // Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu – Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie / Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja (ur.).
Katovice : Zagreb : Osijek : Rijeka: Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Sveučilište u Rijeci, 2021. str. 321-337 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1161502 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini –
život na rubu (egzistencija i perspektive)
(The Croatian Language in Bosnia and Herzegovina
–
Life on the Edge (Existence and Perspectives))
Autori
Baković, Matijas
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu – Peryferie w języku chorwackim, kulturze i społeczeństwie
/ Bońkowski, Robert ; Lukić, Milica ; Mićanović, Krešimir ; Pycia-Košćak, Paulina ; Zubčić, Sanja - Katovice : Zagreb : Osijek : Rijeka : Wydzial Humanistyczny Uniwersytetu Śląskiego ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Sveučilište u Rijeci, 2021, 321-337
ISBN
978-83-226-4053-1
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik, Bosna i Hercegovina, normiranje, periferija, egzistencija, perspektiva
(Croatian language, Bosnia and Herzegovina, standardisation, perifery, existence, perspective)
Sažetak
U radu će se razmotriti položaj hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini i pokušati odgovoriti na pitanje trebaju li se Hrvati u toj državi služiti hrvatskim standardnim jezikom kakav je normiran u Zagrebu ili trebaju inzistirati na svojim posebnostima koje su rezultat društvenih i političkih utjecaja i stoljetne odvojenosti od matice. Kako se postaviti prema brojnim orijentalizmima koji su sastavni dio leksika bosansko-hercegovačkih Hrvata, kao što su npr. germanizmi, talijanizmi ili hungarizmi sastavni dio leksika nekih drugih hrvatskih dijelova?! Postoji struja koja smatra da hrvatski jezik u BiH treba i mora biti poseban nekim svojim rješenjima prema hrvatskomu jeziku kakav je normiran u Zagrebu. Njihovo je gledište da je hrvatski jezik, kao i sam hrvatski narod u BiH, sustavno zanemarivan od središnjice i tek prigodno iskorištavan za dnevno-političke obračune. Nasuprot njima stoji jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u BiH (Sveučilište u Mostaru) koje prati zadane jezične smjernice iz Hrvatske pozivajući se na jedinstvenost hrvatskoga naroda i jezika kojim se služe svi Hrvati, bez obzira na državu stanovanja. Tko je u pravu i može li samo netko biti u pravu ili je rješenje za bosansko- hercegovačke Hrvate u nekom trećem, srednjem putu, pokušat će se naznačiti u radu
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Kroatologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Profili:
Matijas Baković
(autor)