Naslov
Pravne i stvarne mogućnosti povratka Hrvata u Bosansku Posavinu na primjeru sela Garevac
(Legal and real possibilities for return of Croats in Bosnian Posavina on the example of the village Garevac)

Autori
Baković, Matijas ; Andrić, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine / Majstorović, Vlado ; Brekalo, Miljenko - Mostar : Zagreb : Sveučilište u Mostaru ; Hrvatska akademija za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Institut za migracije i narodnosti Zagreb, 2021, 63-77

ISBN
978-953-7964-91-7

Skup
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija: Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine

Mjesto i datum
Orašje, Bosna i Hercegovina, 16.01.2020. - 17.01.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Bosanska Posavina, selo Garevac, hrvatski jezik, folklor, baština, migracije, obnova, Daytonski sporazum, etničko čišćenje
(Bosnian Posavina, Garevac, Croatian language, folklore, heritage, migration, revitalization, Dayton agreement, ethnic cleansing)

Sažetak
Devedesete godine dvadesetoga stoljeća ostavile su trajan trag na područje Bosanske Posavine, ponajviše na planu raseljavanja mjesnoga stanovništva čija su mjesta zahvaćena ratnim zbivanjima, u što se može ubrojiti gotovo kompletan bosanskoposavski teritorij. Selo Garevac bosanskoposavsko je mjesto u kojem se, prema posljednjemu popisu, a prije ratnih događaja devedesetih godina, mjesno stanovništvo većinski izjašnjavalo hrvatskim. Stanovnici mjesta Garevac smatrali su se dijelom zapadnoeuropskoga kruga etnološki i kulturno, karakterizirala ih je posebna usmenoknjiževna baština, folklor, bogata povijest i tradicija što se, osim već navedenoga, može potvrditi i na onomastičkome planu. Raspadom bivše države i uspostavljanjem entiteta Republike Srpske na prostoru Bosanske Posavine, a samim time i na području sela Garevac, mjesno je stanovništvo raseljeno, većina je objekata razorena, a povratak stanovništva onemogućen. U takvim uvjetima, iako u izbjeglištvu, mjesno stanovništvo ne odustaje od svojih objekata i habitusa, nego se, njegujući svoju baštinu, organiziraju u državama u kojima se nalaze u izbjeglištvu. Nakon Daytonskoga sporazuma kojim je zajamčena ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, dio stanovništva (iako zanemariv i uglavnom u trećoj dobi) ipak se odlučuje na povratak u entitet novonastale Republike Srpske s namjerom da tamo završi svoj životni ciklus. Brojni Garevljani uplaćuju donacije za obnovu mjesne crkve, gradi se Napretkova Otvorena kuća – centar za mir i kulturu dijaloga, u selo se pomalo vraća kultura, a izbjeglo stanovništvo obnavlja kuće te se neki Garevljani definitivno odlučuju vratiti u selo. Do 2019. godine obnovljen je velik dio objekata i uspostavljen je suživot s novim stanovništvom. Garevljani nastavljaju s obilježavanjem tradicionalnih manifestacija, svjetovnih i sakralnih (od kojih je važno napomenuti srpanj i svetkovinu svetoga Ilije), organiziraju se druženja, humanitarne akcije, osniva se portal koji povezuje Hrvate izvan Garevca i povratnike, a osim nekih kulturnih institucija i udruga poput Napretka, Garevljani uglavnom samostalno nanovo grade svoj izgubljeni zavičaj, ponajviše donacijama. Iako je njihov povratak otežan s obzirom na to da je prošlo mnogo godina prije nego što su se uopće stvorili konkretni uvjeti za povratak pa se velik dio stanovništva nastanio u Hrvatskoj, Švicarskoj i Njemačkoj te drugim europskim zemljama, do 2019. godine Garevac ipak bilježi povećanje broja povratnika. U takvim uvjetima konačno se objavljuje i službena informacija iz političkoga vrha Republike Srpske da će upravo kroz ovo selo proći nova autocesta, što bi značilo da će se srušiti i stotinu novoobnovljenih kuća, od čega je posebno tragična činjenica da bi se, slijedom događaja, srušio i kulturni objekt – Napretkova Otvorena kuća. Ovaj će rad tematizirati gradnju autoceste kao mogućnost završne faze iseljavanja jednoga od konstitutivnih naroda, opstrukciju mogućnosti povratka iseljenoga stanovništva te medijski diskurs glede ove problematike u državama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na primjeru izabranih glasila, od pripreme do završne faze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Interdisciplinarne društvene znanosti, Povijest, Kroatologija

POVEZANOST RADA