Naslov
Spektar radioloških dijagnoza benignih bolesti dojke

Autori
Prutki, Maja ; Kovačević, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Bolesti dojke : zbornik radova XXIX. znanstvenog sastanka "Bolesti dojke" / Prpić, Ivan - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2019, 49-59

Skup
29. znanstveni sastanak "Bolesti dojke"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
benigne bolesti dojke ; UZV dojke ; MR dojke ; mamografija ; DTD ; BI-RADS
(benign breast disease ; breast US ; breast MRI ; mammography ; DBT)

Sažetak
Benigne bolesti dojke čine najveći dio lezija u dojkama. Štoviše, osam od deset palpabilnih tvorbi dojke benigne je etiologije. Prethodno spomenuti termin benigne bolesti dojke odnosi se na spektar poremećaja koji zahvaćaju tkivo dojke, a klinički se prezentiraju kao abnormalnosti pronađene prilikom fizikalnog pregleda ili slikovne obrade. Benigne bolesti dojke čine heterogenu skupinu bolesti s različitom kliničkom prezentacijom, a – ovisno o svojem malignom potencijalu i patohistološkim karakteristikama – dijele se u različite kategorije. Incidencija benignih bolesti dojke raste od drugog desetljeća života, a najveća je u četvrtom i petom desetljeću. U svrhu otkrivanja benignih bolesti dojke koriste se radiološka dijagnostika te klinički pregled, koji predstavljaju nezaobilazan dio dijagnostičkog algoritma u pristupu bolesnicama s benignim bolestima dojki. U svakodnevnoj kliničkoj praksi koriste se mamografija, digitalna tomosinteza dojki, ultrazvuk dojki i magnetska rezonancija dojki, a odabir metode ili kombinacije metoda ovisi o dobi pacijentice te očekivanoj dijagnostičkoj koristi. Nadalje, kako bi se standardizirali medicinski podaci dobiveni slikovnim metodama korištenim u dijagnostici bolesti dojke na globalnoj razini, koristi se Standardizirani sustav tumačenja i kategorizacije nalaza (BI-RADS, engl. Breast Imaging and Reporting Data System). BI-RADS sustav sadrži sedam kategorija, od kojih se jedna navodi u zaključku nalaza ovisno o stupnju vjerojatnosti malignosti, što u konačnici ima reperkusije na daljnju dijagnostičku obradu bolesnice. U današnje vrijeme, s obzirom na dostupnost različitih slikovnih metoda, nameće se važnost optimalnog izbora slikovnih metoda za detekciju benignih bolesti dojke sa svrhom smanjenja broja invazivnih postupaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA