Pregled bibliografske jedinice broj: 1161106
Ispitivanje utjecaja navika bolesnika, njegovih pratećih bolesti i stanja, alergijskih reakcija i psihičkog stresa na pojavu upale usnica (heilitisa)
Ispitivanje utjecaja navika bolesnika, njegovih pratećih bolesti i stanja, alergijskih reakcija i psihičkog stresa na pojavu upale usnica (heilitisa), 2020. (rektorova nagrada).
CROSBI ID: 1161106 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ispitivanje utjecaja navika bolesnika, njegovih
pratećih bolesti i stanja, alergijskih reakcija i
psihičkog stresa na pojavu upale usnica
(heilitisa)
(The analysis of the influence of patients’ habits,
accompanying diseases and
conditions, allergic reactions, and mental stress
on the appearance of lip
inflammation (Cheilitis))
Autori
Blagec, Tadeja
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada
Godina
2020
Ključne riječi
heilitis ; nepoželjne navike ; sustavne bolesti ; alergija ; psihički stres
(cheilitis ; unwanted habits ; diseases ; allergy ; mental stress)
Sažetak
Uvod: Na usnicama se mogu manifestirati brojna upalna stanja (heilitisi) uzrokovana parafunkcijskim navikama, vremenskim uvjetima, sustavnim bolestima i stanjima, alergijskim 39 reakcijama itd. Cilj ovog istraživanja bio je kod bolesnika s heilitisom ispitati moguću povezanost između navika bolesnika, pratećih bolesti, alergijskih stanja i psihičkog stresa s upalnim promjenama usnica radi doprinosa poznavanju etiopatogeneze, boljoj dijagnostici i liječenju koje uključuje uklanjanje odgovornih etioloških čimbenika. Ispitanici i metode: U istraživanje smo uključili odrasle bolesnike koji su se tijekom petnaestomjesečnog perioda (od 1. siječnja 2019. do 31. ožujka 2020.) javili na dermatološki pregled te je heilitis utvrđen u 130 ispitanika. Uz dermatološki pregled su svi ispitanici ispunili upitnik o anamnestičkim podacima povezanima s heilitisom i u svih je ispitan psihički stres putem upitnika kvantifikacije težine stresa (Perceived stress scale, PSS). Svi ispitanici izuzev herpetičnog heilitisa (ukupno njih 108) ispunili su podatke o nepoželjnim navikama i učestalosti pojave simptoma heilitisa. Ispitivala se težina izraženosti kliničke slike heilitisa (uočena pri dermatološkom pregledu kao objektivni pokazatelj), učestalost pojave simptoma (subjektivni pokazatelj u upitniku) te postojanje recidiva bolesti (putem upitnika) u odnosu na utjecaj razine psihičkog stresa. Dodatno su bile uključene i 22 zdrave osobe kojima su također određivane razine psihičkog stresa (PSS). Nadalje, ispitanici s reverzibilnim heilitisima koji su pristali na dodatne testove bili su testirani alergološkim testovima kože: patch test na kontaktne alergene te prick test na inhalacijske i nutritivne alergene te aditive i konzervanse (njih 94), a također su im dodatno određivane serumske vrijednosti vitamina B9, B12 i željeza. Rezultati: Prema kliničkoj slici i anamnezi, najčešće su uočeni: heilitis simpleks (n=37), ekcematozni heilitis (n=37), herpetični heilitis (n=22), eksfolijativni heilitis (n=10), angularni heilitis (n=10), ostali heilitisi (n=14). Od nepoželjnih navika uočena je značajna povezanost curenja sline u usne kutove i angularnog heilitisa (p=0.019) te povezanost oblizivanja i grickanja usnica s eksfolijativnim heilitisom (p<0.01). Od povezanih su bolesti u bolesnika s heilitisom češće utvrđene kožne bolesti (56.5%), dok su ostale bile puno rjeđe. Serumske vrijednosti vitamina B9, B12 i željeza uglavnom su bile u normalnim granicama, rjeđe snižene, a vrlo rijetko povišene. U 84% ispitanika s heilitisom utvrđena je atopija, a od alergena najčešće su bile dokazane alergije na inhalacijske alergene (u prick testu) te na kontaktne alergene (u patch testu) kobalt klorid, nikal sulfat i timerosal. Razine psihičkog stresa su bile znatno više u ispitanika s herpetičnim heilitisom nego u kontrolnoj grupi (p=0.04), dok nije bilo razlika između pojedinih heilitisa. Kod heilitisa simpleksa u onih s recidivima heilitisa statistički je češće utvrđen umjereni stres u odnosu na one bez recidiva (51, 9% njih) (p=0, 024), dok je u onih bez recidiva statistički učestaliji bio niski stres (29, 6%) nego visoki (18, 5%). Zaključak: Navike bolesnika povezane su s pojedinim oblicima upale usnica, što je posebice uočljivo kod angularnog i eksfolijativnog heilitisa. Alergije su također važan etiološki čimbenik upale usnica, osobito kod ekcematoznog heilitisa, pa ispitivanje i utvrđivanje potencijalnih alergena može biti korisno, s ciljem praćenja relevantnosti dokazanih alergija. Psihički stres također je važan čimbenik često uočen kod herpetičnog heilitisa, ali i kod heilitisa simpleksa. Prema našim spoznajama, ovo je prvo istraživanje koje je u bolesnika s heilitisom istovremeno istraživalo brojne etiološke čimbenike, karakteristike bolesti i različite dijagnostičke parametre
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
Napomena
Mentor : Lugović-Mihić, Liborija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Stomatološki fakultet, Zagreb