Pregled bibliografske jedinice broj: 1160824
Potencijal slavonsko-srijemskog podolca za uzgoj u Slavoniji i Baranji
Potencijal slavonsko-srijemskog podolca za uzgoj u Slavoniji i Baranji // Budućnost ruralnog prostora u Slavoniji i Baranji, sažeci radova / Jakšić, Milko ; Jakobović, Snježana (ur.).
Požega: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021. str. 44-46 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1160824 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Potencijal slavonsko-srijemskog podolca za uzgoj u
Slavoniji i Baranji
(Potential of Slavonian-Syrmian podolian for
breeding in Slavonia and Baranja)
Autori
Gavran, Mirna ; Turalija, Alka ; Gantner, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Budućnost ruralnog prostora u Slavoniji i Baranji, sažeci radova
/ Jakšić, Milko ; Jakobović, Snježana - Požega : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021, 44-46
ISBN
978-953-347-427-4
Skup
Znanstveno-stručni skup - Budućnost ruralnog prostora u Slavoniji i Baranji
Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 05.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
slavonsko-srijemski podolac ; potencijal ; meso ; zaštita ; brend
(Slavonian-Syrmian podolian ; potential ; meat ; protection ; brand)
Sažetak
Slavonsko-srijemski podolac početkom 20.stoljeća bio je najzastupljenija i najznačajnija pasmina u Baranji, Srijemu i Slavoniji te u Podravini do Virovitice gdje je činio oko 90% ukupnog broja goveda te se koristio za teške poslove u poljoprivredi. Iako na zaštiti i očuvanju pasmine od 2008.godine djeluje Udruga uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca, ova pasmina je zbog male populacije definirana kao kritično ugrožena pasmina. Danas se podolac više ne koristi kao radno govedo, nego za ekološku proizvodnju mesa s tim da je cilj iskorištavanje neiskorištenih i zapuštenih prirodnih područja za koje je pasmina povijesno vezana uz očuvanje biološke raznolikosti i zaštićenih krajolika. Osim niske produktivnosti, uzgajivači nailaze na razne probleme ; plasman proizvoda, neprepoznavanje od strane tržišta, administrativna ograničenja vezana uz petogodišnju obavezu uzgoja propisanu potporama izvornih i zaštićenih pasmina, izostavljanje potpora. S druge strane postoji još jedna autohtona pasmina, boškarin, čije je meso gastronomski brend Istre. Pasmina koje je prije dvadesetak godina bila na rubu izumiranja, a danas ih ima oko 2000. Zahvaljujući povezanosti Istrana s ovom pasminom koju je nekad svaka obitelj imala te novih gastronomskih načina uporabe njihova mesa, broj boškarina polako, ali sigurno raste. S ciljem predstavljanja mesa široj javnosti, meso boškarina dostupno je u određenim restoranima te su stvoreni i suhomesnati proizvodi oplemenjeni začinima i istarskim vinima. Slavonija ima puno prirodnih resursa, potencijala da po primjeru Istrijana, sa svojom pasminom stvori brend Slavonije koji ukoliko bude prepoznat od strane tržišta, ima mogućnost postati svjetski specijalitet. Samim time, osim što bi na tržište došao kvalitetan ekološki proizvod, na taj način bi se zaštitila i očuvala stara autohtona pasmina jer to nije samo očuvanje kulturne i prirodne baštine, nego i očuvanje vrijednog genetskog materijala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek