Pregled bibliografske jedinice broj: 1160802
Post-encefalitički sindrom u bolesnika s krpeljnim meningoencefalitisom
Post-encefalitički sindrom u bolesnika s krpeljnim meningoencefalitisom // Acta medica Croatica, 63 (2009), 4; 269-278 (domaća recenzija, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1160802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Post-encefalitički sindrom u bolesnika s krpeljnim
meningoencefalitisom
(Post-encephalitic syndrome in patients with tick-
borne encephalitis)
Autori
Mišić Majerus, Ljiljana ; Đaković Rode, Oktavija ; Ružić Sabljić, Eva
Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 63
(2009), 4;
269-278
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
Krpeljni meningoencefalitis ; postencefalitički sindrom
(Tick-borne encephalitis ; post-encephalitic syndrome ;)
Sažetak
Prospektivnim istraživanjem koje je trajalo 14 godina obuhvatili smo bolesnike s postencefalitičkim sindromom (PES-om) koje smo tijekom ovog razdoblja obradili u Djelatnosti za infektivne bolesti Opće bolnice „Dr.Tomislav Bardek„ u Koprivnici. Akutnu infekciju virusom KME dokazali smo u 133 bolesnika. Devetero bolesnika odbija daljnju suradnju, a preostalih 124, od kojih 80 (64, 5%) muškaraca i 44 (35, 4%) žena, u dobi od 16 do 76 godina uključeno je u obradu. Longitudinalno smo u svakog bolesnika istražili pojavu i obilježja PES-a u trajanju od tri godine (po potrebi i duže). Na temelju prikupljenih podataka bolesnike smo jednostavnom kvalitativnom procjenom učinka PES-a na svakodnevne životne navike i aktivnosti raspodijelili u tri skupine: s lakšim, srednje teškim i teškim PES-om. Tijekom provedenog istraživanja u 60 (48, 3%) bolesnika ne bilježimo simptome/pokazatelje PES-a, ili su oni u 15 (12, 0%) bolesnika bili blagi, kratkog trajanja, bez značajnog učinka na kvalitetu njihovog svakodnevnog života. Preostalih 49 (39, 5%) bolesnika od kojih 30 (47, 0%) razvija srednje težak i 19 (30, 0%) težak PES s značajnim učinkom na svakodnevne životne navike i aktivnosti, potrebom prilagođavanja, u trajanju od tri do 18 mjeseci. Glavno obilježje PES-a su mentalni poremećaji, smetnje ravnoteže i koordinacije pokreta (uključujući tremor), glavobolja, smetnje kognicije. PES bilježimo u 35 (28, 2%) bolesnika s ME i 14 (11, 2%) s MEM. Trajne posljedice zaostaju u 11 (17, 1%) bolesnika: pareza spinalnih živaca u petero (4, 0%), oštećenje sluha u šestero (5, 6%), dizartrija u dvoje (1, 6%) i težak mentalni poremećaj u jednog (0, 8%) bolesnika. U troje bolesnika istodobno zaostaje trajna pareza spinalnih živaca i gluhoća. Umrlo je troje (2, 5%) bolesnika. Prevladavajući bifazni tijek bolesti bilježimo u 12 (80, 0%) bolesnika s lakšim, u 19 (63, 3%) sa srednje teškim, u 16 (84, 2%) s teškim PES-om, i u 9 (82, 0%) s trajnim posljedicama. Provedenim istraživanjem nedvojbeno smo dokazali prisutnost PES-a i u naših bolesnika s KME.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE