Naslov
Karakterizacija organske tvari u kišnici hrvatskog priobalja elektrokemijskim metodama
(Characterization of organic matter in rainwater of the croatian costal zone by electrochemical methods)

Autori
Orlović Leko, Palma ; Plavšić, Marta ; Ciglenečki, Irena ; Kozarac, Zlatica ; Ćosović, Božena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2.Dan elektrokemije, Knjiga sažetaka / Gojo, Miroslav - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2003, 21-22

Skup
2. Dan elektrokemije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.06.2003

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
oborine ; površinski aktivne tvari ; kapacitet kompleksiranja ; priobalje
(precipitation ; surface active substances ; complex capacity ; coastal zone)

Sažetak
Elektrokemijske metode koje uključuju studij adsorpcije organskih spojeva na živinoj elektrodi omogućuju novi pristup motrenju organske tvari u oborinama. Primjenom AC voltametrije (izvan faze) u uzorcima oborina utvrđeno je da znatan dio otopljene organske tvari pokazuje površinsku aktivnost što je vrlo značajno za kemiju okoliša ; ovaj tip organskih tvari može se akumulirati na međupovršini kišna kapljica/zrak te uvjetovati fizičko-kemijska svojstva kišnih kapljica. U ovom radu, u uzorcima kiše sa područja Šibeniku, koji su sakupljeni tijekom 2003. god.određene su slijedeće koncentracije površinski aktivnih tvari (PAT): 0, 13 ; 0.21 i 0.22 ekv. T-X-100mg dm-3. Nadalje, AC voltametrijom (u fazi) upotrebom Pb+2 iona kao elektrokemijske probe ispitana su svojstva adsorbiranih organskih slojeva i procijenjen njihov utjecaj na fizičko-kemijske procese u području međupovršina. Uočena je jaka akumulacija olova u adsorbiranim slojevima PAT u pojedinim uzorcima kiše što može biti vrlo važno za geokemijski ciklus metala. Određen je također kapacitet kompleksiranja metala (KKM) kao dodatni pokazatelj koji kvalitativno i kvantitativno karakterizira organsku tvar u oborinama. Kapacitet kompleksiranja određen sa ionima olova: LT = 1.3 x 10-8 mol Pb2+ dm-3 manji je od kapaciteta kompleksiranja određenog sa ionima bakra: LT = 6.6 x 10-8 mol Cu2+ dm-3 ; jer ioni olova pokazuju manji afinitet vezanja na organsku tvar. Organsko kompleksiranje može utjecati na atmosferski ciklus metala i organske tvari. U svim uzorcima je elektrokemijskim mjerenjem preliminarno ispitivana prisutnost reduciranih sumpornih specija (RSS) (tioli, sulfidi, polisulfidi, sulfiti), te je prisutnost istih određena samo u uzorku kiše iz Zagreba (10.04.2003). U uzorku kiše iz Zagreba, dobiveni voltametrijski val na potencijalu od E = -0.75 V (pH = 6) pripisan je prisutnosti bakrenih sulfida čija je koncentracija izražena prema baždarnom dijagramu za sulfid iznosila 6 nM . Naime, RSS (sulfidi, polisulfidi, elementni sumpor, tioli) u uvjetima pH mora (pH = 8.2) pokazuju tipičan voltametrijski val redukcije Hg iz HgS na potencijalu približno od E =-0.6 V, dok metalni (Cu) kompleksi sa sulfidnim vrstama pokazuju val na negativnijim potencijalima, E = -0.85 V, ovisno o pH.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA