Naslov
Temeljne pretpostavke mogućnosti ontologijskoga istraživanja
(Fundamental conditions of possibility of an ontological investigation)

Autori
Domjanović, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet/Odsjek za filozofiju

Mjesto
Zagreb

Datum
24.02

Godina
2020

Stranica
221

Mentor
Veljak, Lino ; Sunajko, Goran

Ključne riječi
ontologija, biće, subjekt, epistemologija, duh, materija, forma, supstancija, smisao, pojam
(ontology, being, subject, epistemology, spirit, matter, form, substance, meaning, notion)

Sažetak
Cilj ove disertacije je prokrĉiti put ontologijskom istraţivanju kroz eliminaciju ĉetiriju grupa stajališta koje takvo istraţivanje onemogućuju. Prva od tih grupa stajališta kao svoju osovinu ima subjekt, koji je nuţan uvjet svake epistemologije. Zauzvrat, mnoga epistemologijska stajališta stoje u restriktivnom odnosu spram ontologije, tvrdeći za temeljni predmet ontologije, biće, da je ili nespoznatljivo ili uvjetovano subjektom. Stoga je cilj eliminacije prve od ĉetiriju grupa stajališta koje stoje na putu ontologijskom istraţivanju pokazati da je istraţivanje bića, tj. ontologija, moguće bez obzira na to koje epistemologijsko stajalište zauzeli: pokazat će se da ontologija ne moţe biti uvjetovana epistemologijom, pa tako ni biće subjektom, već samo obrnuto. Druga grupa stajališta odnosi se na pokušaje da se biće bitno podijeli na meĊusobno nesvodive sfere ili aspekte, poput materije i duha ili materije i forme. Cilj eliminacije te grupe je pokazati da takve podjele ne mogu biti relevantne na apstraktnijoj razini, upravo onoj bića. Treća grupa stajališta tiĉe se historijskih svjetonazora koji su biće htjeli bitno odrediti pomoću supstancije. Eliminacija te grupe stajališta pokazat će da se pojmovi poput supstancije i akcidencije ne mogu primijeniti ni na jedno biće uzeto kao singularno, bez obzira na njegovu razinu apstraktnosti. Napokon, ĉetvrta grupa stajališta prije je jedan unutrašnje konzistentan svjetonazor, poznat kao pozitivizam, koji pokušava dokazati besmislenost općih pojmova poput pojma ''biće'' i time rastemeljiti ontologiju. Eliminacija pozitivizma, koja je u ovoj disertaciji ujedno posljednja, za svoj cilj ima dokazati suprotno: budući da postoji odreĊeno svojstvo na koje opći ili ontologijski pojmovi ukazuju, takvi pojmovi ispostavit će se kao smisleni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA