Pregled bibliografske jedinice broj: 1160360
Rodna osnova diskriminacije žena pri napredovanju na poslu - problemi staklenog stropa
Rodna osnova diskriminacije žena pri napredovanju na poslu - problemi staklenog stropa, 2018., diplomski rad, diplomski, Fakultet hrvatskih studija ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU, Zagreb, Hrvatska
CROSBI ID: 1160360 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rodna osnova diskriminacije žena pri napredovanju na
poslu - problemi staklenog stropa
(Gender as base of discrimination of women in job
advancements - problems of glass ceiling)
Autori
Trajanovski, Sonja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet hrvatskih studija ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
24.09
Godina
2018
Stranica
68
Mentor
Anita Dremel
Ključne riječi
diskriminacija, stakleni strop
(discrimination, glass ceiling)
Sažetak
Jedna od mnogobrojnih karakteristika (post)modernizacijskih procesa su emancipacijski procesi i pokreti koji su rezultirali sve jačim ulaskom žena na svjetsko tržište. Žene su svojim radom znatno doprinijele razvoju globalne ekonomije, ali veliki broj njih i dalje se suočava s određenim poteškoćama i preprekama na svom radnom mjestu. Uzmemo li u obzir činjenicu da su žene počele zarađivati vlastitu plaću tek u prošlom stoljeću, potpuno je očekivana bojazan da nas očekuje još mnogo borbe do postizanja potpune jednakosti prema kojoj se teži. Dobivanjem prava na edukaciju i rad, ženska borba za jednakost svakako nije završila. Udio žena na tržištu rada kontinuirano se povećava, ali „orodnjeni“ rad tj. tradicionalna podjela poslova na „muške“ i „ženske“ još uvijek postoji. Unatoč njihovom formalnom obrazovanju, sposobnostima, znanju i kompetencijama, žene u prosjeku zarađuju manje od muškaraca istog stupnja obrazovanja, napreduju sporije i rjeđe od svojih muških kolega, češće obavljaju slabije plaćene poslove, a rukovodeća, odgovornija i bolje plaćena mjesta u većini su slučajeva (unaprijed) dodijeljena njihovim muškim kolegama. Iako Hrvatska zakonskim regulativama prati međunarodni standard i europsko pravo, a prava žena formalno su zajamčena Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o suzbijanju diskriminacije, i dalje smo svjedoci spolne diskriminacije. Žene u Republici Hrvatskoj predstavljaju većinu visoko obrazovanog stanovništva (59, 9%), no svojim rezultatima moraju nadmašiti muškarce kako bi uopće bile primijećene i kako bi se izborile za istu plaću na identičnoj poziciji.1 Iako se u današnje vrijeme mnoge poslovne organizacije kunu u jednakost njihovih zaposlenica i zaposlenika, u jednaki iznos njihovih plaća i prava – istraživanja pokazuju sasvim drugačiju realnost
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija