Pregled bibliografske jedinice broj: 1160286
SHVAĆANJE PREDMETA MATEMATIKE U OKVIRU ARISTOTELOVA REALIZMA
SHVAĆANJE PREDMETA MATEMATIKE U OKVIRU ARISTOTELOVA REALIZMA // Mostariensia, 19. (2015), 2.; 103-113 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1160286 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
SHVAĆANJE PREDMETA MATEMATIKE U OKVIRU
ARISTOTELOVA REALIZMA
(UNDERSTANDING OF MATHEMATICAL OBJECTS
WITHIN ARISTOTLE’S REALISM)
Autori
Penava, Mate ; Buntić, Mate
Izvornik
Mostariensia (1023-8638) 19.
(2015), 2.;
103-113
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
matematika ; geometrija ; bivstvo (supstancija) ; biće ; zamjetljivo ; odvojeno ; kao odvojeno ; apstrakcija ; qua teorija ; znanost ; pokrenuto ; nepokrenuto
(mathematics ; geometry ; substance ; being ; perceptible ; separated ; as separated ; abstraction ; qua theory ; science ; moved ; unmoved)
Sažetak
Autori članka bave se Aristotelovim shvaćanjem matematičkih predmeta u okviru njegova realističkog pristupa s posebnim osvrtom na njegovo djelo Metafizika. Tako prema Aristotelu matematički predmeti ne postoje odvojeno od zamjetljivih bivstava, a uz to matematički predmeti nisu niti mogu biti bivstva. Kad bi to oni uistinu mogli biti, onda bi se od crta, točaka i brojeva moglo sastaviti neko materijalno bivstvo. Kada matematička znanost promatra svoje predmete, promatra ih kao da su bivstva, iako to stvarno nisu. Iako predmeti matematike nisu bivstva – οὐσίαι, Aristotel će ustvrditi da jesu bića – ὄντα jer je istinito reći da postoje bivstva (ono što je odvojeno), kao i one stvari kojima je bivstvo temelj – ono što nije odvojeno, a i to što je neodvojeno jest neko biće – τὸ ὄν. Ovdje je uključena i kritika Platonova shvaćanja matematičkih predmeta jer je on matematičke predmete držao zbiljskima i odvojenima iz zamjetljivoga, odnosno vidljivoga područja. Glede tumačenja Aristotelove realističke filozofije matematike autori ističu da se ona može klasificirati kao apstrakcionizam, fikcionalizam i qua teorija. Na kraju članka autori se dotiču naravi matematike od Aristotelova vremena pa sve do 18. stoljeća ističući da se u tome vremenu matematika shvaćala kao znanost o veličinama, onim neprekinutim (kontinuiranim) – koje treba proučavati geometrija, i onim prekinutim (odvojenim, diskontinuiranim) – koje treba proučavati aritmetika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL