Pregled bibliografske jedinice broj: 1160187
Izvori profesionalnog stresa medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine
Izvori profesionalnog stresa medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine // Medica Jadertina, 48 (2018), 1-2; 13-22 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1160187 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izvori profesionalnog stresa medicinskih sestara u
ambulantama obiteljske medicine
(Sources of professional stress of nurses in family
medicine clinics)
Autori
Škrinjarić, Jasna Sunčana ; Šimunović, Dubravka
Izvornik
Medica Jadertina (0351-0093) 48
(2018), 1-2;
13-22
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sagorijevanje na poslu ; profesionalni stres, stres u sestrinstvu
(burnout syndrome ; occupational stress ; stress in nursing)
Sažetak
U radu je ispitivana izloženost medicinskih sestara profesionalnom stresu u ambulantama obiteljske medicine. Korišten je uzorak od 20 ambulanti, u četiri doma zdravlja na području grada Zagreba. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 73 ispitanika, od čega 69 medicinskih sestara (94, 5%) i 4 medicinska tehničara (5, 5%). Od ispitivačkih metoda i obrazaca korišteni su: Upitnik sociodemografskih karakteristika, Proširena skala stresa u sestrinstvu („The Expanded Nursing Stress Scale“ (ENSS) ; French, Lenton, Walters i Eyles, 1995.), te Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu. Rezultati su obrađeni korištenjem statističkog paketa SPSS 18. Na osnovu dobivenih rezultata pronađena je povezanost sa stresorima koji se tiču preplavljenosti poslom i vremenskim pritiscima, što je karakteristična pojava vezana za posao medicinske sestre u ambulantama obiteljske medicine. Prvi izvor profesionalnoga stresa kod medicinskih sestra koje rade u ambulantama obiteljske medicine je strah od neuspjeha u ispunjavanju radnih obveza i interakcija s nasilnim bolesnicima. Drugi najistaknutiji oblik profesionalnoga stresa kod ispitivanog uzorka jest suočavanje sa smrću i umiranjem. Većina ispitanika u uzorku ne pokazuje znakove sagorijevanja, a svega 11% njih spada u skupinu visokog stupnja sagorijevanja. Najzastupljeniji pokazatelj sagorijevanja jest doživljaj posla kao: „zamoran i rutinski“. Na osnovu rezultata proizlazi potreba za uvođenjem novih metoda psihološke podrške i pomoći u cilju redukcije izvora profesionalnoga stresa kod medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine, čemu treba usmjeriti i zdravstvenu reformu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus