Naslov
Upotreba digitalnih tehnologija u edukacijskoj rehabilitaciji
(Digital technology in special education and rehabilitation)

Autori
Galeković, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik radova 15. simpozija Hrvatskog društva za medicinsku informatiku Rijeka, 25. i 26. studenoga 2021. / - Rijeka, 2021, 27-27

Skup
15. Simpozij MEDICINSKA INFORMATIKA 2021 (MI2021)

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 25.11.2021. - 26.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Digitalna tehnologija, edukacijsko-rehabilitacijski postupci, govorno-jezični poremećaji, ICT aplikacije
(Digital technology, ICT applications, special education, speech-language disorders)

Sažetak
Digitalna tehnologija prisutna je u sve više različitih područja ljudskog djelovanja, tako i u odgoju i obrazovanju, u rehabilitacijskim postupcima i u poticanju govorno-jezičnog razvoja kod djece. Mogućnosti korištenja digitalne tehnologije vidimo u zdravstvenim, školskim i socijalnim ustanovama gdje su krajnji korisnici djeca, mladi i odrasli s različitim teškoćama na području govorno-jezičnog razvoja. Brzi rast i razvoj aplikacija u svrhu edukacije i komunikacije omogućio je veću prisutnost digitalne tehnologije u terapijama i rehabilitacijskim postupcima. Tehnologije koje se odnose na edukaciju podrazumijevaju poticanje govorno jezičnog razvoja, razvoj fonološke svjesnosti i predvještina čitanja i pisanja, a one usmjerene na komunikaciju osmišljene su za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama. U ovom se istraživanju kvalitativnom metodologijom i deskriptivnom statistikom pristupa zadacima istraživanja. Zadaci su istraživanja ispitati koliko je prisutna digitalna tehnologija u rehabilitaciji govorno jezičnih teškoća i koju vrstu digitalne tehnologije najčešće upotrebljavaju sudionici istraživanja u radu s korisnicima. Sudionici istraživanja su stručnjaci edukacijsko- rehabilitacijskog profila i ostali odgojno- obrazovni stručnjaci na području Zagrebačke županije zaposleni u socijalnim ustanovama koji su u individualnom ili grupnom neposrednom radu s korisnicima koji imaju teškoće u govorno-jezičnom razvoju. Sudionici su sudjelovali u istraživanju tijekom 2021. godine ispunjavanjem anonimnog upitnika koji je kreiran za potrebe ovog rada. Upitnik sadrži 11 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa kojima su se prikupljali podaci o sociodemografskim obilježjima sudionika, a ostala pitanja su se odnosila na neposredni rad s korisnicima i korištenje računala i računalnih aplikacija namijenjenih za edukaciju i komunikaciju. Podaci su prikupljeni i interpretirani deskriptivno u Programu za računalne tablice Microsoft Excel. Sudionici su po dobi i radnom stažu heterogena skupina, u rasponu za dob od 20 do 60 godina, prema tome široko raspršeni i u radnom stažu: u skupini 1-5 godina 15, 2% sudionika, u skupini 5-10 godina 6, 1% sudionika, u skupini 10-25 godina 42, 4% i u skupini 25-40 godina 36, 4% sudionika što pokazuje postotak od 78, 8% zaposlenih s više od 10 godina staža. Ispitanici su u najvećoj mjeri VSS u postotku od 90, 9%. U neposrednom radu s korisnicima 78, 8% ispitanika koristi računalo, prijenosno računalo i tablet, a u istom postotku su upoznati s ICT aplikacijama namijenjenima za edukaciju i komunikaciju. No, premda su upoznati, u nešto manjem postotku od 51, 6% koristi ih u svom radu s korisnicima. Najčešće korištene aplikacije su Glaskalica koja je namijenjena razvoju fonološke svjesnosti i predvještina čitanja i pisanja, zatim Pisalica koja potiče pravilan smjer pisanja velikih i malih tiskanih slova te aplikacija Slovarica kojoj je namjena usvajanje početnog glasa u riječima i povezivanje veze glas- slovo uz učenje prepoznavanja slova. Digitalna tehnologija, kao što je prisutna u poslovima koji se bave evidencijom, organizacijom i ostalim djelatnostima koje su ovisne o informatičkoj opremi, također je u velikoj mjeri zastupljena u djelatnostima zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Aplikacije kao alat u edukacijskoj rehabilitaciji, logopediji i u terapijskim postupcima prepoznate su i prihvaćene od strane terapeuta i odgojno-obrazovnih stručnjaka. Korištenje računala i tehnologije u rehabilitacijske svrhe može biti olakšavajuće stručnjacima u neposrednom radu s korisnicima, ali neizostavna i nezamjenjiva je uloga i prisutnost terapeuta koja je kreator i organizator rehabilitacijskog postupka. Nedostatak ovog istraživanja jest što ne ispituje detaljnije namjenu aplikacija za poticanje govorno-jezičnog razvoja i korelaciju s ishodima vezanim za individualno planiranje neposrednog rada s korisnicima. To je ujedno i prijedlog za buduća istraživanja koja mogu ići u smjeru ispitivanja procesa usvajanja određenih vještina kroz digitalnu tehnologiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA