Pregled bibliografske jedinice broj: 1159705
Doprinos značajki osobnosti i negativnih zdravstvenih ponašanja na depresivnost, anksioznost i stres u ranoj odrasloj dobi
Doprinos značajki osobnosti i negativnih zdravstvenih ponašanja na depresivnost, anksioznost i stres u ranoj odrasloj dobi // Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti, 1 (2021), 2; 59-64 doi:10.48188/hczz.1.2.8 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1159705 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinos značajki osobnosti i negativnih
zdravstvenih ponašanja na depresivnost,
anksioznost i stres u ranoj odrasloj dobi
(The contribution of personality and negative
health behaviours on depression, anxiety and
stress during early adulthood)
Autori
Milovčić, Željana ; Antičević, Vesna ; Ćurković, Ana
Izvornik
Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti (2787-4761) 1
(2021), 2;
59-64
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
anksioznost, depresivnost, osobine ličnosti, stres, tjelesna aktivnost, negativna zdravstvena ponašanja
(anxiety, depression, personality traits, stress, physical activity, negative health behaviors)
Sažetak
Cilj: Ciljevi rada bili su ispitati učestalost negativnih zdravstvenih ponašanja (konzumiranje alkohola, cigareta i kave) te ispitati povezanost između osobina ličnosti i tjelesne aktivnosti i izraženosti simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Metode: Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: (a) upitnik općih podataka koji je sadržavao sociodemografska obilježja te pitanja o životnim navikama (konzumiranje alkohola i cigareta) ; (b) Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS) ; (c) Big Five upitnik osobina ličnosti (BFI) ; (d) Međunarodni upitnik o tjelesnoj aktivnosti (IPAQ). Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju kako značajno veći broj studenata ne konzumira cigarete nego što ih konzumira (χ2=10, 05, p<0, 01), dok najveći broj studenata alkohol konzumira rijetko ili vikendom (χ2=32, 93, p<0, 001). Kod studenata koji ne konzumiraju alkohol utvrđena je granično viša razina anksioznosti (t=1, 63 ; p=0, 053). Rezultati regresijske analize ukazuju na statistički značajan učinak neuroticizma na izraženost simptoma depresivnosti (B=2, 52, p<0, 001) i anksioznosti (B=3, 09 p<0, 001) kod studenata. Osobina ličnosti otvorenost prema iskustvima doprinosi većem stresu studenata (B=0, 1, p<0, 001). Sjedilački način života utječe na pojavu anksioznosti (B=0, 001, p<0, 05). Zaključak: Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti da neuroticizam doprinosi pojavi simptoma anksioznosti i depresivnosti, otvorenost prema iskustvima većem stresu, dok sjedilački način života doprinosi višoj anksioznosti studenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija
