Naslov
Mogućnosti ravnomjernijeg razvoja hrvatskog urbanog prostora u odnosu na europski kontekst
(Possibilities of more balanced development of the Croatian urban space in relation to the European context)

Autori
Svirčić Gotovac, Anđelina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. Konferencija o urbanom planiranju i regionalnom razvoju _ urbano - ruralna povezanost i regionalni razvoj / Gačanin, Ešref - Sarajevo : Udruženje konsultanta inženjera BiH-UKI, 2021, 1-2

Skup
3. konferencija o urbanom planiranju "Urbano-ruralna povezanost i regionalni razvoj"

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 23.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ravnomjerniji razvoj, policentrizam, urbani sustav, europeizacija, Hrvatska
(more balanced development, polycentrism, urban system, Europeanization, Croatia)

Sažetak
Smanjenje važnosti nacionalnih država (Sassen, 1996.) u suvremenom i globalizacijskom kontekstu dovodi do novih međunarodnih i regionalnih povezivanja izvan nacionalnih granica. Time se nastoji ojačati uloga samih gradova i sela te njihovu povezanost i usmjerenost jednih na druge u tzv. mrežama naselja ili urbano-ruralnim mrežama. U takvom suodnosu gradovi i sela ovise o procesima globalizacije i glokalizacije (Robertson, 1995. ; Cifrić, 2003.) kao dualnom procesu koji naglašava paralelnost postojanja globalnog i lokalnog. Značaj i važnost lokalnog prostora nije uvijek lako istaknuti, a još teže oživjeti ili revitalizirati, posebno u malim i gospodarski manje razvijenim zemljama. Iznimka nije Hrvatska koja unutar svojih lokalnih prostora ima brojne specifičnosti ali i brojne probleme, prvenstveno demografske i ekonomske prirode. Prilagodba na nove i suvremene tendencije prostornog razvoja, prvenstveno europeizacijskog procesa, nesumnjivo polazi od brige za lokalnu razinu od koje razvoj treba krenuti (tzv. razvoj odozdo) jer se u kontekstu održivosti i brige za budući razvoj ona nastoji revitalizirati i sačuvati. Takvo je viđenje razvoja prostora rezultat zaokreta u shvaćanju modernizacije urbanog prostora koji daje prednost drugačijim postavkama od onih dosadašnjih u kojima su pretjerana urbanizacija i centralizacija osiromašile brojne prostore, naročito one srednje i male. Stoga dolazi do razvoja „nove“ lokalnosti koja se pretpostavlja nacionalnoj te posebno globalnoj razini. U tom pravcu hrvatski je lokalni prostor, ali i susjedni prostori, ovisan o europskom kao najbližem nadnacionalnom prostoru i unutar tog okvira može planirati i vlastiti razvoj. Tako je primjerice, razvojni dokument Europske unije nazvan Teritorijalna Agenda 2020 (usvojena 2011.) dio strategije EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, a stavlja naglasak na regionalni razvoj i teritorijalnu koheziju kao ključne teme razvoja europskog prostora, odnosno europeizacije i rješenja procesa intenzivne urbanizacije, centralizacije i metropolitanizacije. Teritorijalna Agenda 2020. EU-a usklađena je s dokumentima koji se odnose na urbani razvoj i teritorijalnu koheziju i za cilj je postavljala nove oblike partnerstva i teritorijalnog upravljanja između ruralnih i urbanih područja. Ali naslijeđeni i dugogodišnji procesi centralizacije (političke, administrativne, ekonomske, kulturne itd.) u većini postsocijalističkih zemalja, posebno Hrvatskoj, doveli su do znatne marginalizacije, napuštanja i stagnacije velikog broja ruralnih i manjih urbanih naselja te negativnih demografskih procesa depopulacije i demografskog starenja. Urbani sustav Hrvatske počiva na neravnomjernom i prvenstveno centraliziranom razvoju prostora. Četvrtina stanovnika živi u četiri najveća gradska naselja, a još četvrtina samo u glavnom gradu, od čega se u urbanom sustavu brojem ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine što dodatno otežava revitalizaciju manjih ruralnih i zapuštenijih prostora (brdsko-planinskih, otočkih i sl.). U nepovoljnim demografskim trendovima svako je planiranje razvoja prema ravnomjernijem ili policentričnom modelu vrlo težak zadak koji dodatno otežava proces starenja stanovništva stanovništva koji Hrvatsku prati desetljećima unatrag, a posebno od ulaska u Europsku uniju čije je slobodno europsko tržište rada privuklo velik broj mlađeg i radnoaktivnog stanovništva iz zemlje. No, i uz takvo stanje nužno je slijediti europske preporuke i trendove kako bi se u srednjim i većim gradovima stanje poboljšalo. Povlačenje financijskih sredstava na lokalnim razinama i razvoj odozdo jedna je od mogućih opcija koja će uključiti postojeće lokalno stanovništvo i pokrenuti određene aktivnosti te osnažiti ljudski kapital.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA