Pregled bibliografske jedinice broj: 1159425
Hrvatski jezik u jezičnoteorijskom sagledavanju u doba Hrvatskoga proljeća
Hrvatski jezik u jezičnoteorijskom sagledavanju u doba Hrvatskoga proljeća // Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država. U povodu 50. obljetnice proglašenja studentskoga štrajka na Hrvatskom sveučilištu. Zagreb, 22.-23. studenoga 2021. Kino dvorana Studentskoga centra, Savska 25. Programska knjižica / Šimetić Šegvić, Filip (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2021. str. 36-36 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1159425 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski jezik u jezičnoteorijskom sagledavanju u doba Hrvatskoga proljeća
(Croatian language in linguistic theory in the period of the Croatian Spring)
Autori
Grčević, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država. U povodu 50. obljetnice proglašenja studentskoga štrajka na Hrvatskom sveučilištu. Zagreb, 22.-23. studenoga 2021. Kino dvorana Studentskoga centra, Savska 25. Programska knjižica
/ Šimetić Šegvić, Filip - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 36-36
ISBN
978-953-8349-22-5
Skup
Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država. U povodu 50. obljetnice proglašenja studentskoga štrajka na Hrvatskom sveučilištu.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2021. - 23.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatski jezik u jezičnoteorijskom sagledavanju u doba Hrvatskoga proljeća
(Croatian language in linguistic theory in the period of the Croatian Spring)
Sažetak
Novosadski dogovor (1954.) sadržavao je odredbu da je "narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik", a da je stoga i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovici oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, s dva izgovora, ijekavskim i ekavskim. Ta je odredba o zajedničkom jeziku usvojena 1963. godine u novom Ustavu SFRJ koji u članku 131. propisuje da se "savezni zakoni i drugi opšti akti saveznih organa objavljuju u službenom listu federacije u autentičnim tekstovima na jezicima naroda Jugoslavije: srpskohrvatskom odnosno hrvatskosrpskom, slovenačkom i makedonskom". Budući da se je "odnosno" moglo interpretirati na razne načine, rezultat je bio taj da se je savezno zakonodavstvo, umjesto na četirima književnim jezicima kao neposredno poslije Drugoga svjetskoga rata, vodilo samo na trima jezicima – na srpskom pod srpskohrvatskim imenom, na slovenskom i makedonskom. U Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika (1967.) traži se ravnopravnost "hrvatskoga književnoga jezika" i kritizira se činjenica da se pod ustavnom odredbom o "srpskohrvatskom odnosno hrvatskosrpskom jeziku" na štetu hrvatskoga širi "srpski književni jezik" kao "državni jezik" Jugoslavije. U predavanju će se istražiti i usporediti jezičnoteorijski pristupi pojmu hrvatski jezik koji su bili dominantni u doba Hrvatskoga proljeća. U obzir će se uzeti radovi jezikoslovaca Dalibora Brozovića, Stjepana Babića, Radoslava Katičića i Tomislava Ladana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
