Naslov
Glagoljaške pustinje usred mora: otočna kulturna baština poljičkih glagoljaša
(Glagolitic deserts in the middle of the sea: The island cultural heritage of the glagolites from Poljica)

Autori
Šimić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Navigare necesse est

Urednik/ci
Lozić Knezović, Katarina ; Runjić-Stoilova, Anita

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2020

Raspon stranica
245-273

ISBN
978-953-352-064-3

Ključne riječi
pustinjaci, glagoljaši, poljičica, Poljica, Brač, Čiovo, Šolta
(eremites, glagolites, Cyrillic script ("poljičica"), Poljica, Brač, Čiovo, Šolta)

Sažetak
U radu je predstavljena povijest prožimanja pustinjaštva i glagoljaštva na hrvatskim prostorima. To se meduprožimanje ostvaruje na razinama teorije i prakse. Prva se odnosi na tekstove o slavnim pustinjacima u hrvatskoglagoljskim srednjovjekovnim kodeksima. Druga se odnosi na glagoljaše koji su ujedno bili i pustinjaci. U zlatnom dobu glagoljaštva, 14. i 15. stoljeću, najprepoznatljivijima su bili pavlini od kojih se sačuvao velik broj glagoljskih spisa. Od 16. do početka 20. stoljeca povijest su glagoljaštva i pustinjaštva obilježili pustinjaci na srednjodalmatinskim otocima Braču, Čiovu i Šolti. Bili su to svećenici stare Splitske nadbiskupije, ponajprije popi glagoljaši iz Poljica, koji su se pred turskim osvajanjima u 16. st. s kopna sklonili na osamljena otočna mjesta. U radu se pobliže opisuju njihove pustinje, ponajviše Dračeva luka i Blaca na Braču te pustinja u Prizidnicama na Čiovu. Poseban je naglasak stavljen na pisanu kulturnu ostavštinu na hrvatskoj ćirilici, tj. poljičici te, malim dijelom, na glagoljici, koja uglavnom još uvijek čeka na temeljitiju filološku i kulturološku obradu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA