Naslov
Osvrt na dva scenarija budućih migracijskih trendova u BiH i Hrvatskoj: Zamjena stanovništva i rad na daljinu kao demografski gamechanger
(Review of two scenarios of future migration trends in BiH and Croatia: Population change and teleworking as a demographic gamechanger)

Autori
Jurić, Tado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Bosanska Posavina 2030: Stanje i izazovi budućnosti / - , 2021, 20-40

Skup
Bosanska Posavina 2030: Stanje i izazovi budućnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Bosanska Posavina, zamjena stanovništva, rad na daljinu, demografski trendovi
(Bosanska Posavina, population change, teleworking, demographic trends)

Sažetak
Mjere pronatalitetne politike niti u jednoj državi članici EU nisu dovele do demografskog poboljšanja i očekivanog učinka pa ne treba očekivati niti da će dovesti do rezultata u BiH ili Hrvatskoj. Budući da su sve mogućnosti za demografsku revitalizaciju Europe ili nerealne ili politički neprihvatljive svim članicama, vjerujemo da je mjera koju predlažemo u ovom radu realna opcija koja bi u kratkom roku mogla dovesti do poboljšanja demografske slike u EU. Ovaj će rad pokazati da bi rad od kuće ili rad na daljinu mogao biti adekvatan odgovor na demografske izazove s kojima se suočava Republika Hrvatska, širi prostori JIE ali i EU. Naime, ovaj oblik gospodarstva omogućio bi oživljavanje mnogih depopuliranih regija, naročito ruralnih krajeva i provincija. Prednosti ovog pristupa su sljedeće: Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske i BiH (ali i EU). Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatska (ali i biti primjer ostalim EU periferijama). Ovim bi se pristupom nesumnjivo postigla bolja raspodjela stanovništva na razini cijele Hrvatske i EU. Mjera bi mogla dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Time bi se divljanje cijena nekretnina u Zagrebu i ostalim metropolama dovelo u red. Europska unija bi pak trebala biti zainteresirana za podršku ovom projektu jer joj ne bi trebalo biti u cilju imati ispražnjene vanjske granice, a u kontekstu ilegalnih migracija. Naime, postoji jasna korelacija između iseljavanja iz pograničnih krajeva i porasta ilegalnih prijelaza granice. Ključna ideja je dopustiti dozvole za preseljenje radnicima koji se žele preseliti na periferiju i raditi na daljinu. Implementacija mjera bi išla kroz kolektivni ugovor zaposlenika u javnom sektoru, a realizacijom Hrvatska bi se u EU mogla pozicionirati kao okretno gospodarstvo i društvo prilagodljivo novim izazovima. Time bi Hrvatska bi mogla biti uzor i ostalim članicama EU i pokazati da i nove manje razvijene članice mogu prednjačiti i kreirati konstruktivne EU politike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA