Naslov
Oronomastika duvanjskoga kraja
(Oronomastics of the Duvno region)

Autori
Dragić, Helena

Izvornik
Suvremena pitanja (1840-1252) 32 (2021); 95-115

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
brdo, planina, onomastika, duvanjski kraj, predaje.
(hill, mountain, onomastics, the Duvno region, tales.)

Sažetak
U radu se govori o teorijskom određenju oronima, oronimije i oronomastike te se interpretiraju oronimi u duvanjskom kraju. Oronimi služe za imenovanje planina, brda, uzvišica, od humova do planina. Konstantin VII. Porfirogenet u svom znamenitom djelu „De administrando imperio” 949. godine imenom oronim nazivao je „veliko brdo” koje se u 10. stoljeću izgovaralo Hļm, (Hum). Do naših dana zadržalo se mišljenje Konstantina VII. Porfirogeneta da je brdo uzvisina do 500 metara nadmorske visine, a iznad te visine je planina. Za razliku od ostalih toponima, oronimi kroz povijest nisu gotovo nikako mijenjali ime. Brojni su oronimi nastali u predrimskom razdoblju, nekima se ne zna ni podrijetlo dok su hrvatski oronimi mlađega postanka. Podrijetlo oronima je: indoeuropskoga, praslavenskoga - staroeuropskoga, slavenskoga podrijetla te regionalnoga podrijetla. Oronimi duvanjskoga kraja jednorječni su. Uz oronim Tušnica vežu se predaje uz kraljicu Tugu koja je sa sestrom Bugom i petoricom braće predvodila dolazak Hrvata u današnje krajeve. Uz mitsku planinu Vran vežu se mnoge predaje o hajducima koji su ondje boravili.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA