Naslov
Arhitekt Gottfried Semper i nove tehnike ukrašavanja pročelja u hrvatskom historicizmu – sgraffito dekoracija
(Architect Gottfried Semper and New Techniques of Façade Decoration in Croatian Historicism - Sgraffito)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Materijalnost umjetničkog djela / Marković, Predrag - Zagreb : FF Press, 2021, 113-125

ISBN
978-953-175-860-4

Skup
Dani Cvita Fiskovića

Mjesto i datum
Rab, Hrvatska, 26.09.2018. - 29.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sgraffito, historicizam, neorenesansa, Gottfried Semper, Herman Bollé, Kuno Waidmann, Iso Kršnjavi, Ivan Plochberger, Eduard Haase, Josip Dryak
(Sgraffito, Historicism, NeoRenaissance, Renaissance Revival, Gottfried Semper, Herman Bollé, Kuno Waidmann, Iso Kršnjavi, Ivan Plochberger, Eduard Haase, Josip Dryak)

Sažetak
Članak govori o upotrebi sgraffita kao tehnike ukrašavanja pročelja u historicizmu Hrvatske od 1870-ih do početka 20. stoljeća. Njegova se pojava tumači utjecajem arhitekta Gottfrieda Sempera, kako njegovih teorijskih radova tako i arhitektonskih, ponajprije zgrade Politehnike u Zürichu. Semper je snažno utjecao na širenje sgraffita u bečkoj arhitekturi toga vremena, preko koje, zahvaljujući prvom hrvatskom povjesničaru umjetnosti Isi Kršnjavome, sgraffito počinje prodirati i u hrvatsku arhitekturu. Kršnjavi je počeo poticati upotrebu sgraffita kao dekoracije pročelja u Hrvatskoj 1875. godine, no prve su građevine sa sgraffitom u zagrebačkoj arhitekturi realizirane 1879. Do danas ostao je sačuvan sgraffito na osobnoj kući arhitekta Franje Kleina koji je izveo slikar Eduard Haase navedene godine. Ubrzo dolazi do velikoga širenja sgraffita zahvaljujući arhitektu Hermanu Bolléu koji ga primjenjuje kao dekoraciju pročelja krajem 1870-ih i početkom 1880-ih na većini svojih djela: Samostanu magdalenki na Josipovcu (1879.), zgradi Evangeličke crkvene općine i škole u Gundulićevoj ulici (1880. – 1882.), prebendarskim kurijama na Novoj Vesi 5 (1880. – 1881.), kanoničkim kurijama na Kaptolu 6 (1881. – 1882.) i Kaptolu 21 (1886.), Kemijskom laboratoriju Sveučilišta u Zagrebu (1883. – 1884., danas Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14), Vili Živković-Adrowski-Lubienski (koju radi s Kuno Waidmannom, Jurjevska 27, Zagreb, 1880. – 1881.), itd. Najkvalitetniji sačuvani sgraffito u Zagrebu nalazi se na kući Gustava Wellera u Đorđićevoj 10 koju je projektirao Kuno Waidmann (1885.), dok se najveći broj sgraffito ukrasa može naći na zgradi društava Kolo i Sokol (arhitekti Aleksandar Seć, Ferdinand Kondrat, Matija Antolec, Fellner & Helmer, Trg Republike Hrvatske 5-6-7, 1883. – 1885., 1895.). Zgrada C. K. Poljodjelske škole i pokušališta u Splitu (1903. – 1904.), pokazuje kako se sgraffito širio i u arhitekturi drugih dijelova Hrvatske, a ne samo u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti, Dizajn

POVEZANOST RADA