Pregled bibliografske jedinice broj: 1158382
Kritika demokracije sa stajališta svjetsko-povijesnog kontinuiteta
Kritika demokracije sa stajališta svjetsko-povijesnog kontinuiteta // Наративи и политичка истина у контексту хуманистике. Зборник радова / Vučković, Aleksandar ; Galić, Miroslav (ur.).
Banja Luka: Filozofski fakultet Banja Luka, 2018. str. 27-44
CROSBI ID: 1158382 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kritika demokracije sa stajališta svjetsko-povijesnog kontinuiteta
(Critique of democracy from the world-historical continuity point of view)
Autori
Špoljarić, Bernard
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Наративи и политичка истина у контексту хуманистике. Зборник радова
Urednik/ci
Vučković, Aleksandar ; Galić, Miroslav
Izdavač
Filozofski fakultet Banja Luka
Grad
Banja Luka
Godina
2018
Raspon stranica
27-44
ISBN
978-99976-35-05-2
Ključne riječi
demokracija, masa, globalizacija, individualizam, zakon
(democracy, mass, globalization, individualism, law)
Sažetak
Ontologija demokracije ukazuje na znakovitu diskrepanciju pojma i manifestacije demokracije omogućene pojavom mase, shvaćene u svom bitnom određenju ne kao kvantitativan, nego kvalitativan društveni fenomen. Analiza mase kao nosećeg tijela demokracije pokazat će kako je to tijelo: uzrok, domet i svrha, tog i takvog društvenog uređenja, s ciljem uspostavljanja vladavine nikoga, disperziranja odgovornosti i promicanja privatnih, ekonomskih interesa. Među paradoksima demokracije tematizirat će se metode širenja demokratskog modela na globalnoj razini, bilo mirnim sporazumima, gospodarskim monopolizmima, te, u slučajevima zakazivanja tih dvaju metoda, militantnim invazijama, ne bi li se silom ozbiljila ideja demokracije kao svjetskog τέλος-a, obećanog, samo-opravdavajućeg poretka, kao nove strategije zapadnjačke dominacije, koja je u svojoj tendenciji i po sredstvima srodna kršćanskim invazijama. Uvođenje svjetsko-povijesnog kontinuiteta u diskurs ima kritičku funkciju ne bi li ukazao kako svijetom vlada λόγος, spram kojega zauzimanje strane ovisi o suvremenom umu koji temeljem svoje uobrazilje određuje što ima biti ispravnim u pojedinim prostorno-vremenskim fluktuacijama manifestiranim na način uspona i padova. Suprotstavljanjem svjetsko-povijesnog kontinuiteta shvaćenog na način dijalektike, pluralizmu partikularnih mnijenja, otvara se pitanje biti zakona, koji bi prema znanstvenoj paradigmi imali predstavljati formulaciju činjenica, a ne podvrgavanje činjenica zakonima koji u temelju imaju partikularne, međusobno nesumjerljive interese.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Filozofija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Interdisciplinarno umjetničko polje
