Naslov
Zakon o međunarodnom privatnom pravu
(Private International Law Act)

Autori
Sikirić, Hrvoje

Izvornik
Pravo u gospodarstvu (1330-5476) 58 (2019), 5; 817-896

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
međunarodno privatno pravo, Zakon o međunarodnom privatnom pravu, mjerodavno pravo, međunarodna nadležnost, priznanje i ovrha stranih sudskih odluka
(private international law, Private International Law Act, applicable law, international jurisdiction, recognition and enforcement of foreign judgments)

Sažetak
U tekstu autor nakon uvodnog pregleda postojećeg hrvatskog zakonodavstva u području međunarodnog privatnog prava (I.) obrazlaže osnovne karakteristike i načela na kojima se temelji novi Zakon o međunarodnom privatnom pravu, i to cjelovitost kodifikacije, međunarodna usklađenost rješenja, europeizacije i međunarodni izgled hrvatskoga međunarodnog privatnog prava, načelo najuže veze – prihvaćanje poveznice uobičajeno boravište, izbjegavajuća klauzula, stranačka autonomija, zaštita interesa djeteta, zaštita slabije stranke u pravnom prometu, pravo stranaca na pristup sudu, transparentnost (II.). U središnjem dijelu rada autor daje pregled svih odredbi novog zakona, prema dijelovima zakona, uz kraći komentar bitnih novosti koje zakon donosi. Dvije su temeljne novosti. Prvo, određivanje mjerodavnog prava i međunarodne nadležnosti primjenom uredbi europskoga međunarodnog prava, čime se i mjerodavno pravo i međunarodna nadležnost određuje po istim pravilima, neovisno o tome postoji li EU obilježje, ili je privatnopravna situacija povezana s trećom državom koja nije država članica Europske unije. Jednako tako je i s upućivanjem na određivanje mjerodavnog prava i međunarodne nadležnosti na temelju haških konvencija. I u jednom i u drugom slučaju ovi pravni izvori postaju dijelom zakona, čime se značajno proširuje njegov sadržaj. Drugo, prihvaćanje poveznice uobičajeno boravište, kako na razini određivanja mjerodavnog prava, tako i na razini određivanja međunarodne nadležnosti, i odgovarajuće tome, smanjivanje važnosti poveznica državljanstva i prebivališta. U dijelu prvom zakona, Opće odredbe, bitne novosti su autonomne definicije prebivališta, uobičajenog boravišta i sjedišta. U dijelu drugom zakona, Mjerodavno pravo, unutar općih odredbi tog dijela, bitne novosti su izmjena stajališta o institut renvoi, klauzula izuzeća i odredba o pravilima neposredne primjene. U posebnim poglavljima o mjerodavnom pravu za pojedine statute, novosti su, uz upućivanje na mjerodavno pravo putem uredbi europskoga međunarodnog privatnog prava i haških konvencija, autonomna kolizijska pravila o pravu mjerodavnom za intelektualno vlasništvo, razvod braka, izvanbračnu zajednicu i životno partnerstvo i za majčinstvo i očinstvo. U dijelu trećem zakona, Međunarodna nadležnost i postupak, kod određivanja međunarodne nadležnosti, uz već istaknuto upućivanje na primjenu europskih uredbi i međunarodnih ugovora kod određivanja međunarodne nadležnosti, bitna novost su pravila o nadležnosti i iz imovinskih odnosa u stvarima iz odnosa u izvanbračnim zajednicama i životnim partnerstvima, a u dijelu o ostalim odredbama, odredbe o privremenim mjerama, mjerama osiguranja i ovrsi te o nužnoj nadležnosti i stvarnoj i mjesnoj nadležnosti. U dijelu četvrtom zakona, Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka, kod autonomnih pravila o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka, bitna novost je izostavljanje uvjeta uzajamnosti o posebnih pravila o priznanju stranih statusnih odluka (III). U zaključku, autor ističe da će novi Zakon o međunarodnom privatnom pravu svojim suvremenim rješenjima doprinijeti predvidljivosti i praktičnosti rješavanja sve brojnijih situacija s međunarodnim obilježjem (IV).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA