Naslov
Utjecaj dobi rodilja na osobitosti demografske politike Republike Hrvatske
(The effect of age of childbearing women on demographic policies in the Republic of Croatia)

Autori
Klem, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel zdravstvenih studija

Mjesto
Split

Datum
30.05

Godina
2018

Stranica
41

Mentor
Polašek, Ozren ; Jerončić Tomić, Iris

Neposredni voditelj
Iris Jerončić Tomić

Ključne riječi
demografija ; tranzicijske promjene u obitelji ; starost rodilja ; primalja
(demography ; transitional changes in the family ; age of mothers ; midwives)

Sažetak
Zanijeti i iznijeti trudnoću u dobi preko 35 godina svakako je teže nego kod mlađih žena. Međutim, uz pravilnu skrb i nadzor tijekom trudnoće i u porodu najveći će broj žena koje se u toj dobi odluče za majčinstvo taj cilj obaviti bez većih smetnji. Posebno je važno da žene koje se na trudnoću odluče u zrelijoj dobi, a uz to boluju od nekih kroničnih bolesti, obave pregled prije planirane trudnoće, tzv. prekoncepcijsku obradu. Kod većine će pažljiv nadzor tijekom trudnoće i u porodu omogućiti optimalan ishod. Obitelj je primarna zajednica društva koja kroz razvoj pojedinca ima utjecaj i na cjelokupan razvoj društva. Stoga uloga države mora biti zaštita i pružanje blagostanja obitelji koji se postižu metodama obiteljske politike. Obiteljska politika je skup javnih politika koja provođenjem svojih mjera direktno utječe na životni standard obitelji. Na ulogu žene u obitelji utjecale su ekonomske i društvene promjene. Žene su u obitelji imale manja prava naspram muškaraca, a na njih se gledalo tradicionalno, odnosno imale su ulogu majke i kućanice. Danas i žene i muškarci imaju jednaka prava i obveze kako unutar obitelji tako i izvan nje. Životni standard obitelji može se postići poboljšanjem ekonomskog, zdravstvenog, socijalnog i ostalih standarda. Mogućnost usklađivanja obiteljskog i poslovnog života obiteljska politika pruža putem ostvarivanja raznih prava i dodataka. Među pravima najvažnija su usluge za djecu koje najviše doprinose usklađenosti. Kod zemalja s nižom razinom usluga za djecu, izražena je manja zaposlenost žena. U takvom slučaju žene u većem broju preuzimaju ulogu kućanice i majke. Iz toga proizlazi veća neusklađenost obiteljskog i poslovnog života žena u odnosu na muškarce. Zbog raznih stajališta postoji velika heterogenost između obiteljskih politika u europskim zemljama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA