Naslov
Uloga anksioznosti vezane za COVID-19 u povezanosti kiberohondrije i psihičkog zdravlja
(The role of COVID-19 anxiety in the relationship of cyberchondria and mental health)

Autori
Lauri Korajlija, Anita ; Mikac, Una ; Jokić-Begić, Nataša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa - knjiga sažetaka / Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021, 44-44

Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kiberohondrija ; COVID-19 ; anksioznost ; psihičko zdravlje
(cyberchondria ; COVID-19 ; anxiety ; mental health)

Sažetak
Pandemija je izazvala psihičko uznemirenje kod brojnih pojedinaca, što je konzistentan podatak koji se bilježi u gotovo svim istraživanjima diljem svijeta. Infodemija, odnosno fenomen preplavljenosti podacima o bolesti se spominje kao rizičan okolinski čimbenik za pojavu psihičke uznemirenosti. Kiberohondrija se odnosi na osjećaj uznemirenosti koji potiče pretraživanje o zdravlju na internetu, koje pojačava početnu uznemirenost. Pandemijska situacija ju je dovela u sam fokus istraživačkog interesa anksioznih reakcija. U ovom smo istraživanju željeli utvrdili možemo li niže razine psihičkog zdravlja, odnosno povišenu psihičku uznemirenost i niže subjektivno zadovoljstvo životom, objasniti povećanom anksioznošću vezanom za COVID-19, nastalom kao rezultat viših razina kiberohondrije, te vrijede li ti odnosi za pojedince različitog stupnja psihološke otpornosti. U tu svrhu online upitnikom smo prikupili odgovore 966 pojedinaca iz opće populacije (75, 8% žena), dobi između 19 i 77 godina. Istraživanje je provedeno na samom početku lockdowna u Hrvatskoj. U istraživanju smo koristili Kratku ljestvicu kiberohondrije (SCS), Ljestvicu anksioznosti povezane s COVID-19 (CAS), Upitnik opće uznemirenosti (CORE-YP) i subjektivno zadovoljstvo životom. Analizom traga smo provjerili model moderirane medijacije. Kiberohondrija je direktno predviđala pojačanu opću uznemirenost, te u manjoj mjeri indirektno preko anksioznosti vezane za COVID-19. Niže zadovoljstvo životom predviđala je samo kod visoko otpornih pojedinaca i to indirektno preko anksioznosti vezane za COVID-19 . Opća uznemirenost i zadovoljstvo životom bili su statistički značajno jače povezani kod pojedinaca niske otpornosti nego kod ostalih. Dobiveni podaci govore o značaju kiberohondrije u oblikovanju psihološkog odgovora na pandemijsku situaciju, te o potencijalnoj ulozi anksioznosti vezane uz COVID- 19 kao “pojačivača” uznemirenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA