Pregled bibliografske jedinice broj: 1157693
Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma u studenata
Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma u studenata // Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 3 (2021), 509-523 doi:10.31192/np.19.3.3 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1157693 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao
prediktori psihosomatskih simptoma u studenata
(Personality Traits and Coping with Stress as
Predictors of Psychosomatic Symptoms in Students)
Autori
Bešenić, Tamara ; Pačić-Turk, Ljiljana ; Bogović Dijaković, Anamarija
Izvornik
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja (1334-2312) 3
(2021);
509-523
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
osobine ličnosti, psihosomatski simptomi, suočavanje sa stresom, velepetori model ličnosti
(Big.Five model, coping with stress, personality traits, psychosomatic symptoms)
Sažetak
Cilj rada bio je ispitati mogućnost predikcije učestalosti psihosomatskih simptoma putem doprinosa velepetorog modela ličnosti (engl. Big- Five model) i stilova suočavanja sa stresom uz kontrolu doprinosa varijabli spola i dobi. Istraživanjem je obuhvaćeno 356 studenata različitih studija Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Korištena je skala Upitnika psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente (PSS), Upitnik suočavanja sa stresnim situacijama Endlera i Parkera te hrvatska verzija International Personality Item Pool (IPIP 50). Analiza učestalosti psihosomatskih simptoma pokazala je najčešću pojavnost manjka energije, glavobolje i boli u leđima. Najčešći u različitim skupinama simptoma bili su: "knedla" u grlu, doživljaj ubrzanog lupanja srca, prehlada, mišićna napetost, nadutost, akne ili bubuljice te manjak energije ili umor. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da niža razina emocionalne stabilnosti, viša razina intelekta i viša razina suočavanja usmjerenog na emocije predviđaju veću učestalost psihosomatskih simptoma. Također, dobiven je značajan prediktivni doprinos kontrolirane varijable spola, pri čemu ženski spol predviđa veću učestalost psihosomatskih simptoma. Dobiveni rezultati mogu pomoći u izradi edukativnih programa o suodnosu tjelesnog i mentalnog zdravlja te u savjetodavnom radu s osobama s izraženim psihosomatskim simptomima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus